Na hrvatskom tržištu kapitala posluje ukupno 12 zatvorenih investicijskih fondova (ZIF), od čega su četiri ZIF-a s javnom ponudom, šest su nekretninski, a dva su fondovi s posebnim zakonom. Ukupna vrijednost zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom je, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), posljednjeg dana lipnja iznosila 2,23 milijarde kuna, dok su nekretninski fondovi u svibnju imali vrijednost imovine u iznosu od 594,1 milijun kuna.

Zanimanje ulagača
Iako su zatvoreni investicijski fondovi u svibnju ove godine zabilježili imovinu od 2,48 milijardi kuna, ta imovina se do kraja lipnja smanjila za 250 milijuna kuna, čime je nastavljen trend pada vrijednosti imovine ZIF-ova. No pitanje je u kakvoj su poziciji nekretninski fondovi, kao relativno nov proizvod na našem tržištu. “Nekretninski fondovi još su novi proizvod u Hrvatskoj te je potrebno neko vrijeme kako bi ulagači identificirali takav proizvod kao atraktivan za njihov portfelj. Interes za ulaganje postoji kod domaćeg i stranog kapitala”, poručuju za Poslovni dnevnik iz Jadran Investa. S tim mišljenjem slaže se i predsjednik Uprave Fime Global Investa Goran Dobrojević koji dodaje da se nekretninski fondovi bave ulaganjima koja su daleko manje rizična od ulaganja na tržištu kapitala i mogu služiti kao utočište kapitalu u turbulentnim vremenima na burzi kao što je ovo sadašnje. “Ti fondovi ulažu u nekretnine, ali moramo uzeti u obzir da djeluju na tržištu koje po svojoj prirodi nije tako visoko likvidno kao tržište kapitala i da se u određenim trenucima javljaju znatniji iznosi kapitala, osobito nakon prodaje određenih projekata koji će biti opet investirani u drugu nekretninu”, rekao je Dobrojević. Dodaje kako se do tada takvi viškovi plasiraju u depozite, otvorene fondove ili dionice, no samo privremeno, do idućeg projekta kako bi se u tom razdoblju ostvario veći povrat na taj kapital nego što je a vista kamata po računu.

Propisani limiti
Najveći ZIF s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine je fond Quaestus nekretnine koji je osnovan početkom godine. Do kraja lipnja posjedovao je imovinu u vrijednosti 226,5 milijuna kuna, no većina imovine još nije u nekretninama. Naime, čak 50,5 posto imovine su vrijednosni papiri na domaćem tržištu kapitala, što je točnije 114,4 milijuna kuna. Od tog iznosa na državne obveznice otpada nešto više od 52 milijuna kuna, dok se na korporativne obveznice odnosi 62,3 milijuna kuna. Nadalje, što se tiče udjela u nekretninskim tvrtkama, on iznosi 14,7 posto ukupne imovine, što je točnije 33,4 milijuna kuna. Naravno, kao i svaki subjekt na tržištu kapitala, tako i nekretninski fondovi imaju limite koje propisuje regulator. “Nijedna nekretnina u trenutku stjecanja ne može u portfelju biti vrednija od 20 posto ukupnog portfelja, a kupnja nekretnine je moguća ako prije toga tri neovisna vještaka naprave procjenu da je vrijednost nekretnine barem tolika koliko će biti plaćena ili više”, zaključuje Dobrojević. Bez obzira na omjer udjela u dionicama i nekretninama, Questus ima godinu dana od osnutka da se uskladi sa Zakonom o investicijskim fondovima i pravilnikom kojim se uređuju ulaganja ZIF-ova s javnom ponudom u nekretnine. “ZIF za ulaganje u nekretnine prema zakonu mora imati više od 60 posto imovine u nekretninama. U prvoj godini poslovanja ZIF-a za ulaganje u nekretnine dopušteno je imati veća ulaganja u depozite i vrijednosnice kako bi se omogućilo dovoljno vremena za ulaganje u imovinu koja je zakonom definirana kao ulaganje u nekretnine”, ističu u Jadran Investu.