U svijetu danas gotovo da nema kompanije koja se ne koristi barem jednom vrstom poslovnog softvera kako bi povećala svoju produktivnost i time ostvarila što veće profite. Poslovnim softverom koriste se tvrtke svih veličina, s tim da se one manje služe jednostavnijim softverima poput Microsoftova Officea, veće rabe širi asortiman softverskih aplikacija, dok one najveće rabe najsofisticiranije softvere koji im pomažu kontrolirati kretanje roba, voditi poslovne procese ili upravljati cijelim konceptom određenog proizvoda.

Strateški projekti
Prema podacima konzultantske kompanije za informacijsku tehnologiju Gartner, u svijetu je instalirano i funkcionira više od milijardu osobnih računala. Gartner navodi da svake godine broj računala poraste za nešto manje od 12 posto, što bi značilo da će u slučaju nastavka tog tempa u 2014. godini na svijetu biti gotovo dvije milijarde osobnih računala. Kako na svijetu živi oko 6,7 milijardi ljudi, ispada da svaki sedmi stanovnik posjeduje računalo ili se njime koristi. Gartner također navodi kako je u drugom tromjesečju 2008. godine isporuka računala u svijetu dosegla broj od 71,9 milijuna komada, što je 16-postotno povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od tog broja velik dio otpada na kompanije koje u svoja računala ugrađuju poslovne softvere koje proizvode vodeće softverske tvrtke – Microsoft, SAP, Oracle i International Business Machines (IBM). Zahvaljujući sve rasprostranjenijoj primjeni poslovnog softvera, od kojeg posebno treba izdvojiti inteligentni poslovni softver, te kompanije iz godine u godinu bilježe sve veće profite. Danas je većina industrija svjesna važnosti uvođenja inteligentnog poslovnog softvera jer ih tvrtke prepoznaju kao strateške projekte koji će im donijeti prednost u tržišnom natjecanju i ostvarivanju boljih poslovnih rezultata. Naravno, kod primjerice Microsofta veliku ulogu u ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata igra i prodaja ostalih njegovih popularnih proizvoda. U svakom slučaju, ako se usporede profiti svih četiriju kompanija, Microsoft na toj mini ljestvici drži vodeću poziciju. Microsoft je u prošloj fiskalnoj godini, do 30. lipnja 2007., ostvario dobit u visini od 14 milijardi dolara. U istom su mu razdoblju prihodi iznosili 51,1 milijardu dolara. Drugo mjesto pripalo je IBM-u, koji je u protekloj fiskalnoj godini, koja je završila 31. prosinca 2007., ostvario dobit od 10,4 milijarde dolara iako su mu prihodi bili gotovo dvostruko veći od Microsoftovih. IBM je u tom razdoblju uprihodio 98,7 milijardi dolara. Kompanija Oracle je prošle fiskalne godine, koja je za nju završila 31. svibnja 2008., ostvarila dobit u iznosu od 5,5 milijardi dolara i time zauzela treće mjesto. U istom je razdoblju uprihodila 22,4 milijarde dolara.

Četvrto mjesto pripalo je njemačkoj kompaniji SAP koja je u protekloj fiskalnoj godini, do 31. prosinca 2007., ostvarila dobit u iznosu od tri milijarde dolara, dok su joj prihodi iznosili 16 milijardi dolara. Prihodi od prodaje inteligentnog poslovnog softvera prošle su godine premašili iznos od 5,1 milijarde dolara. Oracle, SAP, IBM i Microsoft su u međuvremenu s kontroliranja jedne petine tržišta preuzeli čak dvije trećine. To ponajprije mogu zahvaliti preuzimanjima manjih kompanija. Tako je Oracle preuzeo Hyperion, SAP se dočepao Business Objectsa, dok je IBM postao vlasnikom Cognosa. Microsoft je svoj rast u sektoru inteligentnog poslovnog softvera nastavio zahvaljujući unutarnjem razvoju softvera, ali i nekolicini manjih akvizicija kao što je kupnja ProClarityja. Među velikim kompanijama Oracle bilježi najveći rast, čija je platforma prihoda od prodaje inteligentnih poslovnih softvera prošle godine porasla 105 posto i dosegnula 485,5 milijuna dolara.

Usporavanje prihoda
Tržišni lider u području Business Inteligencea, Business Objects u 2007. uprihodio je 939,6 milijuna dolara, zabilježivši tako mnogo skromniji rast od samo 7,9 posto. Prihodi kanadskog proizvođača poslovnog softvera Cognos porasli su za 14 posto, na 710 milijuna dolara, dok su prihodi SAS Instituta porasli za 13 posto i dosegnuli 752,3 milijuna dolara. Važno je napomenuti da su prihodi Business Objectsa i Cognosa odvojeni od onih SAP-a i IBM zato što njihove akvizicije nisu bile zgotovljene do početka ove godine. Inače, rast prihoda od prodaje inteligentnog poslovnog softvera u Sjevernoj je Americi između 2005. i 2006. godine znatno usporio. Tako je 2005. rast prihoda iznosio 16 posto, da bi u samo godinu dana pao na pet posto. Ipak, loše izvedbe uravnotežene su snažnom potrošnjom na poslovni softver u drugim dijelovima svijeta. Prema tvrdnjama Gartnera, slabljenje dolara i američke ekonomije imat će utjecaja na prodaju poslovnog softvera u Sjedinjenim Državama i u nadolazećim mjesecima.

Pad u Americi
Bez obzira na slabiju prodaju poslovnog softvera u SAD-u kompanije vjeruju kako će se američko tržište početi oporavljati. Čak i ako taj oporavak dođe kasnije nego što očekuju, sve šira uporaba poslovnog softvera u ostalim dijelovima svijeta daje im dosta razloga za optimizam. Stoga su velike informatičke kompanije i krenule u akvizicije kako bi zadobile što veći udjel na tržištu poslovnog softvera vrijednog oko šest milijardi dolara. Tako je SAP kupio Business Objects za sedam milijardi dolara, što nije bio očekivan potez s obzirom na to da ta kompanija do tada nije poduzimala tako velike akvizicije jer je bila usredotočena na samostalan razvoj i prodaju svojih proizvoda. SAP je u veljači prošle godine kupio Pilot Software, a tri mjeseca poslije i Outlooksoft. S druge strane Oracle je kupio Hyperion za 3,3 milijarde dolara, što je samo jedna u nizu od oko 25 milijardi dolara vrijednih akvizicija te kompanije u posljednje četiri godine. Oracle je u tom razdoblju stekao vlasništvo nad gotovo 30 manjih kompanija. IBM je kupio Cognos za 4,9 milijardi dolara, čime je stekao proizvodnju programa koji kompanijama pružaju analizu učinaka. IBM je tako odgovorio akvizicijama koje su poduzeli SAP i Oracle. Microsoft je pak početkom godine kupio norvešku kompaniju Fast Search & Transfer za 1,23 milijarde dolara. Fast je izradio tražilice pomoću kojih zaposlenici u velikim kompanijama pretražuju velike količine podataka pohranjene na korporativnim poslužiteljima. Akvizicijom Fasta Microsoft je odmah dobio i vrlo velike klijente na polju korporativnog pretraživanja. Akvizicijama vodećih kompanija u proizvodnji poslovnog softvera počelo je doba konsolidiranja tržišta na kojemu će ostati nekoliko velikih kompanija. Time će se ublažiti konkurencija, što bi moglo dovesti do rasta cijena. Tako su SAP i Oracle već počeli podizati cijene, a vjeruje se kako bi njihov primjer mogli slijediti i ostali.