U posljednjih šest mjeseci vlasnici dionica službenog tržišta Zagrebačke burze, odnosno najviše kotacije, ostali su bez 13,6 milijardi kuna. Naime, u razdoblju od 31. prosinca prošle godine do 1. srpnja ove godine tržišna kapitalizacija 14 poduzeća (15 dionica) iz navedene kotacije spustila se sa 89,9 milijardi na 76,2 milijarde kuna, što je pad od oko 15,2 posto. Pa ipak, to je gotovo dvostruko manje u odnosu na prosjek svih dionica Zagrebačke burze čija je tržišna vrijednost u posljednjih šest mjeseci pala čak 30 posto. Drugim riječima, negativno raspoloženje na domaćem tržištu kapitala, dobrim dijelom pogurnuto lošim gospodarskim kretanjima i situacijom na inozemnim tržištima, izbrisalo je 106,2 milijarde kuna koje su u dionicama hrvatskih izlistanih kompanija držali ulagači.

Optima najlošija
Od početka godine najlošiju izvedbu među dionicama najviše, prve kotacije, imala je Optima telekom čija je vrijednost potonula čak 53,93 posto. U odnosu na kraj prošle godine kada je njezina tržišna kapitalizacija iznosila 691 milijun kuna, Optima danas na burzi vrijedi oko 318 milijuna kuna. U proteklih šest mjeseci oštar pad tržišne cijene zabilježila je i Magma, čije su dionice 49 posto niže u odnosu na početak 2008. godine. Sasvim očekivano najveći interes među ulagačima potaknule su dionice Hrvatskih telekomunikacija i Ine. Tako je HT u prvih pola godine bio najlikvidnija dionica Zagrebačke burze te je jedini ostvario promet veći od milijardu kuna. S obzirom na iznimno izražen pesimizam na tržištu, vrijednost HT-a na tržištu u navedenom se razdoblju spustila sa 28,8 milijardi na svega 22,3 milijarde kuna, što je pad od oko 22,6 posto. U ovoj godini status dionice s najvećom tržišnom kapitalizacijom ne samo prve kotacije nego ukupno Zagrebačke burze zauzela je Ina čija vrijednost iznosi 25,7 milijardi kuna. Za razliku od većine dionica, najveća domaća naftna kompanija ipak je odoljela snažnijem padu cijene.

Pad prometa na ZSE
Naime, na kraju prošle godine njezina je cijena iznosila 27,8 milijuna kuna, pa je u posljednjih šest mjeseci došlo do pada od oko 7,5 posto, odnosno dvostruko manje u odnosu na prosjek dionica prve kotacije. To se ponajviše može objasniti kontinuiranim spekulacijama o prodaji Vladina udjela, koje su se posljednjih dana posebno intenzivirale slijedom čega bi drugi dio godine mogao biti kudikamo povoljniji za vlasnike Ine. Inače, od početka godine trgovina na Zagrebačkoj burzi vidno je pala, pa je tako ukupan promet bio niži za 39 posto u odnosu na drugo polugodište 2007. godine. U tom je periodu, naime, ukupan promet smanjen sa 30,6 milijardi na svega 18,5 milijardi kuna. Pogurnut izraženim pesimizmom te padom likvidnosti CROBEX se u odnosu na početak godine stropoštao 31,5 posto. Prvu polovicu godine mnogi opisuju kao jedno od najtežih razdoblja ne samo na domaćem ili regionalnom tržištu kapitala nego i znatno šire. U istom razdoblju i regionalni indeksi su potonuli oko 30 posto, pa je tako indeks Sarajevske burze SASX 10 izgubio na vrijednosti 37 posto, beogradski BELEX15 23 posto, dok je ljubljanski SBI20 pao 33 posto. Indeks 300 najvećih europskih kompanija, FTS Eurofirst 300, potonuo je u posljednjih šest mjeseci 20,3 posto, a svjetski burzovni indeks MSCI World, koji obuhvaća burze 23 najrazvijenije zemlje, zabilježio je pad vrijednosti od 11,9 posto. Prema podacima tvrtke Standard & Poor’s kriza koja pogađa burze diljem svijeta odnijela je približno 3300 milijardi dolara koje su se nalazile u dionicama.