Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Državni fondovi ubrzano smanjuju ulaganja vezana uz američki dolar

Autor: Antonela Zečević
18. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Skori oporavak dolara ne naslućuju ni državni fondovi te su počeli tražiti načine kako smanjiti izloženost

Podrhtavanja najveće svjetske ekonomije, američke, uzrokovana krizom tržišta nekretnina, pa i svim posljedicama koje je uzrokovala već duže vrijeme guraju američki dolar prema rekordno niskim razinama. Oporavak zelene novčanice u neko skorije vrijeme ne naslućuju ni najveći svjetski državni stabilizacijski fondovi jer su počeli tražiti načine kako smanjiti izloženost prema američkoj valuti. Tako je državni fond iz Zaljeva, novinske agencije ne žele reći o kojem je riječ, smanjio svoju izloženost dolaru sa 80 posto, koliko je iznosila godinu dana prije, na nešto ispod 60 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poslovi s Europom
Kineska državna uprava za strane valute (SAFE) također pokušava pronaći način na koji bi ostvarila konkretne dogovore s europskim private equity tvrtkama kao dio strategije za reduciranje izloženosti dolaru. Nastojanje na promjeni u kineskoj agenciji posebice je važno jer je najveći dio od 1600 milijardi američkih dolara u kineskim rezervama stranih valuta denominirano u američkoj valuti. Zbog toga su intenzivirali razgovore s europskim fondovima za ulaganje u njihove kompanije kako bi izbjegli dolar. Takvim alociranjem novca u Europi SAFE će se udaljiti od utjecaja dolara, a da još više obezvrijedi oslabljenu američku valutu. Međutim, nezadovoljstvo dolarom kao osloncem raste iz dana u dan. Tako je neimenovani izvor iz Abu Dhabi Investment Authorithy (AIDA) rekao da pate jer uvoze inflaciju bez razloga. Potvrda je to da čelnici velikih državnih fondova preispituju kredibilitet američke središnje banke i američke riznice u njihovoj obrani dolara, odnosno održavanja financijske stabilnosti. Jedan od čelnika bliskoistočnog fonda reagirao je na prošlogodišnji kolaps američkih strukturiranih financijskih proizvoda rekavši da je mislio kako je problem s izvan-bilančnom imovinom nestao s nestankom Enrona. Nadalje, prošle je godine Kuvajt okončao povezanost svoje ulagačke strategije vezane uz dolar što je dodatno povećalo sumnje da će i druge zaljevske zemlje bogate naftom učiniti isto.

Podrhtavanja najveće svjetske ekonomije, američke, uzrokovana krizom tržišta nekretnina, pa i svim posljedicama koje je uzrokovala već duže vrijeme guraju američki dolar prema rekordno niskim razinama. Oporavak zelene novčanice u neko skorije vrijeme ne naslućuju ni najveći svjetski državni stabilizacijski fondovi jer su počeli tražiti načine kako smanjiti izloženost prema američkoj valuti. Tako je državni fond iz Zaljeva, novinske agencije ne žele reći o kojem je riječ, smanjio svoju izloženost dolaru sa 80 posto, koliko je iznosila godinu dana prije, na nešto ispod 60 posto.

Poslovi s Europom
Kineska državna uprava za strane valute (SAFE) također pokušava pronaći način na koji bi ostvarila konkretne dogovore s europskim private equity tvrtkama kao dio strategije za reduciranje izloženosti dolaru. Nastojanje na promjeni u kineskoj agenciji posebice je važno jer je najveći dio od 1600 milijardi američkih dolara u kineskim rezervama stranih valuta denominirano u američkoj valuti. Zbog toga su intenzivirali razgovore s europskim fondovima za ulaganje u njihove kompanije kako bi izbjegli dolar. Takvim alociranjem novca u Europi SAFE će se udaljiti od utjecaja dolara, a da još više obezvrijedi oslabljenu američku valutu. Međutim, nezadovoljstvo dolarom kao osloncem raste iz dana u dan. Tako je neimenovani izvor iz Abu Dhabi Investment Authorithy (AIDA) rekao da pate jer uvoze inflaciju bez razloga. Potvrda je to da čelnici velikih državnih fondova preispituju kredibilitet američke središnje banke i američke riznice u njihovoj obrani dolara, odnosno održavanja financijske stabilnosti. Jedan od čelnika bliskoistočnog fonda reagirao je na prošlogodišnji kolaps američkih strukturiranih financijskih proizvoda rekavši da je mislio kako je problem s izvan-bilančnom imovinom nestao s nestankom Enrona. Nadalje, prošle je godine Kuvajt okončao povezanost svoje ulagačke strategije vezane uz dolar što je dodatno povećalo sumnje da će i druge zaljevske zemlje bogate naftom učiniti isto.

Slabljenje gospodarstva SAD-a
Slabljenje američke ekonomije koja se prelijeva u svjetsko gospodarstvo povlači za sobom porast nezadovoljstva i povjerenja u privredama diljem svijeta. Pokazalo je to i Bloombergovo istraživanje koje mjeri globalan indeks povjerenja u svjetsku ekonomiju (GCI). Iz indeksa je jasno vidljivo nazadovanje povjerenja tijekom ovog mjeseca. Naime, nepovjerenje iz Azije vratilo se u SAD, i to prije svega zato što je cijena nafte dotaknula rekordne razine. Prošle godine cijena nafte gotovo se udvostručila i dosegnula je “neslućenih” 147 dolara po barelu. Takav razvoj cijena nafte ozbiljno ugrožava potrošače i kompanije te potpiruje rast inflacije koja opet prisiljava središnje banke na povećanje kamatnih stopa. S američkom recesijom koja je zavladala na tržištu nekretnina i koja je u potpunosti srozala povjerenje u financijske institucije, kao što su Fannie Mae i Freddie Mac, svjetski su se indeksi otkotrljali u tržište medvjeda. Prošlogodišnje urušavanje američkog tržišta nekretnina započelo je slomom kreditnog tržišta. Visoki troškovi zajmova uzrokuju minimalne nove kupnje nekretnina diljem SAD-a i Europe zbog čega su banke imale više od 415 milijardi dolara gubitaka i otpisa.

JP Morgan Chase: Pad dobiti za 52 posto

JP Morgan Chase, najveća banka u SAD-u po tržišnoj vrijednosti, zabilježila je u drugom ovogodišnjem tromjesečju pad dobiti od 52 posto zbog otpisa imovine povezane s hipotekarnim kreditiranjem te troškova preuzimanja Bear Stearnsa u ožujku, izvijestila je u četvrtak njujorška banka. Dobit JP Morgana pala je u drugom tromjesečju na 2 milijarde dolara (54 centa po dionici), sa 4,2 milijarde dolara (1,20 dolara po dionici) u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ostvareni pad dobiti manji je ipak od procjena analitičara koji su očekivali profit od 44 centa po dionici. Vodeća američka banka, koja je u međuvremenu objavila otpise imovine u visini 9,2 milijarde dolara, ni u nastavku godine ne očekuje financijski oporavak. “I dalje prognoziramo loše, pa i gore gospodarske prilike u SAD-u kao i stresne okolnosti na tržištima kapitala”, izjavio je Jamie Dimon, glavni izvršni direktor JP Morgana.

Autor: Antonela Zečević
18. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close