Uzroci smanjivanja isporuka nafte Češkoj nisu politički nego tehnički, istaknuo je na sastanku u češkom ministarstvu industrije i trgovine trgovinski ataše Ruske Federacije u Češkoj Grigorij Sarišvili. Ruska strana se, kako se prenosi u službenim češkim izvorima, pozvala na probleme u eksploataciji nafte i na bliže nespecificirane promjene u ruskim tvrtkama-isporučiocima. Češki premijer Mirek Topolanek je tim povodom izjavio da bi tim razlozima “htio vjerovati”. Podvukao je da Češka ima dovoljne rezerve i da naftu može dobiti i s drugih strana, kao i da bi ubuduće trebalo nastojati da zemlja ne ovisi o isporuci iz jedne zemlje.

Problemi s eksploatacijom
Prema priopćenju češkog veleposlanstva u Moskvi, vlada u Pragu je informirana da će joj isporuke nafte iz Rusije u ovom mjesecu biti smanjene s predviđenih 460 na 193 tisuće tona, tj. za oko 60 posto. Isporuke su već bile smanjene za 15 posto u lipnju, što se moglo objasniti tekućim problemima. Smanjivanje isporuka nastavilo se, međutim, povećavati i u prvih deset dana srpnja, da bi onda uslijedilo priopćenje o redukciji za 60 posto. Predstavnici ruske državne kompanije kojoj pripada naftovod Družba izjavili su agenciji Interfax da su za smanjivanje isporuka odgovorne dvije kompanije koje nisu isporučile dogovorne količine nafte. Prema Komersantu, riječ je o Tatnjeftu i još jednoj tvrtki, čije ime nije objavljeno. Te kompanije, kako se tvrdi, imaju problema s eksploatacijom na svojim poljima. Glasnogovornica Tatnjfeta Valerija Nurija nije bila dostupna, a njezine kolege nisu htjele komentirati situaciju. Prema nekim moskovskim izvorima, tvrtke daju prednost prodaji na unutrašnjem tržištu. Ali plan izvoza Rusije u EU u drugom i trećem tromjesečju ove godine u velikoj mjeri oslanja se na kompanije srednje veličine kao što su Tatnjeft i Bašnjeft. “Sada se kao najvjerojatnija mogućnost čini da će naftu za Češku isporučiti tvrtka Lukoil, koja ima dovoljno zaliha”, rekla je češkim kolegama, novinarka, specijalistica za naftu u Komersantu, Natalija Skorligina. U sljedećih dan-dva trebala bi češka strana dobiti od ruske plan isporuka za kolovoz s planom kompenzacija za neisporučene količine u ovom i prošlom mjesecu. Mnogi politički komentatori i analitičari, ne samo u češkom nego i ruskom i svjetskom tisku, izravno povezuju smanjenje isporuka nafte Češkoj s nedavnim potpisivanjem ugovora o postavljanju američkog radara u Češkoj protiv čega je Rusija oštro protestirala i najavila mjere “ne samo diplomatske nego i vojno-tehničke”.

Ista sudbina i Poljskoj
Poljski naftni analitičar Kamil Kliszcz upozorava da će se i Poljska, ako na svom teritoriju dopusti razmještanje američkih raketa, suočiti sa sličnim problema u isporukama ruskih energenata. Službeni predstavnici Rusije odbacuju takve intepretacije. “Trgovina s Češkom i drugim našim tradicionalnim partnerima nikako nema veze s pitanjem razmještanja antiraketne obrane”, izjavio je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Kisljak. “Nije u tome nikakva politika, a i zašto bi bila, pa to je samo trgovina”, citira Interfax potpredsjednika Tatnjefta Viktora Barkova.

Oštri diplomatski istupi češke strane

“Ako imate teškoće s eksploatacijom i uopće isporukama nafte, kako tvrdite, zašto da samo mi ispaštamo zbog toga”, pitali su sasvim otvoreno češki diplomati svoje ruske kolege. Činjenica je da drugima isporuke nisu smanjenje ili su smanjene zanemarivo malo. Na to odgovor češki diplomati, kako stoji na mrežnim stanicama češkog ministarstva vanjskih poslova, nisu dobili. “Rusija nam dosad nije dala zadovoljavajuće objašnjenje, osim da je riječ o problemima u eksploataciji. U to se teško može vjerovati jer susjednim državama dosad nisu isporuke smanjivane”, piše u neuobičajeno oštrom službenom izvještaju češke diplomacije.