Albanija je spremna ugostiti nuklearke za Italiju, izjavio je albanski predsjednik vlade Sali Berisha u razgovoru koji objavljuje list Corriere della Sera od četvrtka. Talijanska vlada desnog centra premijera Silvija Berlusconija najavila je da će pokrenuti projekt izgradnje pet nuklearnih elektrana.

No za tako što treba još prevladati referendum kojim su Talijani 1987. kazali “ne” nuklearnoj energiji, pa bi u međuvremenu Italija mogla uložiti u nuklearke u nekoj drugoj zemlji, kao što već ima takve elektrane u Slovačkoj i Španjolskoj. A da bi nuklearna energija, jeftin energent koji ne emitira stakleničke plinove, mogla pridonijeti europskoj borbi protiv klimatskih promjena, kazao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na stručnom skupu u Pragu. “Nuklearna energija može pomoći zaštititi našega gospodarstva od nestalnosti cijena te umanjiti našu ovisnost o uvoznom plinu”, kazao je Barroso, te naglasio kako Europska komisija neće nametati nuklearnu energiju zemljama članicama EU koje, kako je rekao, imaju apsolutno pravo na slobodan izbor. Berisha, pak, kaže kako ne želi Albaniju isključiti iz velikog potencijala nukelarne energije, te kako na stvaranju zakona o izgradnji nuklearki već surađuje s agencijom IAEA u Beču. “Čim zakonski budemo spremni za izgradju nuklearki, pokrenut ćemo pregovore sa susjednim zemljama, na prvom mjestu s Italijom. Zajedno s vladom u Rimu, financirat ćemo izgradnju nuklearke, a ako to bude nemoguće, onda ćemo se obratiti privatnom sektoru i izučiti talijansko i balkansko tržište”, rekao je Berisha.

To znači da bi Albanija u izgradnji nuklearki sudjelovala i s Hrvatskom, jer spominje zemlje na cijelom jugoistočnom prostoru. “Naša zemlja je otvorena za nuklearnu energiju prema svima. Još nisam razgovarao s talijanskom vladom, jer je prethodna bila protiv nuklearki, a s Berlusconijem se sve mijenja. Došla je talijanska tvrtka u Albaniju na razgovore o mogućoj izgradnji nuklearke. Još nismo odlučili o mjestu njezine gradnje, ali znamo da želimo graditi”, objašnjava Berisha, te kaže kako je moguće u pet godina dogovoriti sve i kako Albanija “nudi sva jamstva za proizvodnju sigurne nukelarne energije četvrte generacije i nitko se na Mediteranu ne traba probojavati”. Inače, Italija je imala četiri nuklearne elektrane koje je trebala zatvoriti poslije referenduma, na čiji je rezultat djelovala katastrofa u Černobilu.

Italija je energetski ovisna, a njezina industrija plaća 30 posto skuplje energiju od drugih konkurentnih zemalja. Zbog toga Berlusconijeva vlada ponovno otvara mogućnost gradnje nuklearki. Jedna nukelarka, inače, stoji oko 3,7 milijardi eura, a talijanska vlada se obvezala i da će uz nuklerake istodobno sagraditi i prostore za uskladištenje nukelarnog otpada. Neke zemlje EU, kao Austrija, oštro se protive nuklearnoj energiji. S druge strane, Češka i Slovačka, gdje je u studenome prošle godine održana prva nuklearna konferencija, zalažu se za obnovu naglaska na nuklearnu energiju. “Svima je jasno da bez nuklearne energije nećemo biti u stanju osigurati sigurnost opskrbe energijom u Europi”, kazao je slovački premijer Robert Fico na tiskovnoj konferenciji. Slovačka ima pet nuklearki i gradi još dvije. Uz postojećih 197 nuklearnih elektrana u Europi (u SAD-u ih ima 177, Aziji 110 i Africi 2), gradi se novih 29 (naviše u Britaniji i Rusiji, po 10), te se planiraju graditi nove u Italiji, gdje bi već 2013. trebale biti operative pet, zatim u Albaniji, a i Hrvatska bi gradila svoju osim što sudjeluje u korištenju one u Krškom. Slovačka i Litva sada traže produžetak roka operativnosti svojih nuklearki premda su se obvezale zatvoriti zastarjele. Bez novih nuklearnih elektrana Europa će biti dovedena u opasnost glede sigurnosti opskrbe električnom energijom. Od 29 nuklearki u izgradnji, uskoro bi u pogon trebalo stupiti 13 s ukupnom snagom od 11.800 megavati. U Francuskoj čak 78 posto energije osiguravaju nuklearke, u Njemačkoj 31 posto potreba, u Velikoj Britaniji 20 posto i Španjolskoj 25 posto. U Italiji čak 58 posto energetskih potreba zajamčeno je zemnim plinom, pa je to razlogom za ulazak u nuklearnu eru četvrtoga tipa.

I zemlje u razvoju žele nuklearke

Više od 40 zemalja u razvoju se u posljednje vrijeme obratilo dužnosnicima Ujedinjenih naroda izrazivši interes za vlastite nuklearne program. Međutim, interes za nuklearnu energetiku među zemljama u razvoju, od onih u Perzijskom zaljevu, do južnoameričkih, zabrinjava stručnjake za nuklearno naoružavanje, koji strahuju kako bi ti programi u nekim od država mogli poslužiti kao osnova za proizvodnju nuklearnog oružja. Čini se da neke bliskoistočne zemlje s pristupom velikim nalazištima nafte ili plina ulažu u nuklearnu energiju djelomično jer su zabrinute zbog buduće regionalne utrke u naoružanju. Kako piše The Washington Post, u posljednje četiri godine najmanje pet ili šest zemalja priopćilo je kako planira pokrenuti program obogaćivanja ili prerade nuklearnog goriva.

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima