Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Skupo mlijeko ukiselilo dionice Parmalata

Autor: Silvije Tomašević
19. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Dionica kompanije pala na rekordno nisku vrijednost od 1,86 eura

Parmalat, talijanska prehrambena kompanija, koja je bankrotirala 2003. godine, zaključila je prvo tromjesečje 2008. s padom neto dobiti od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Unatoč rastu prihoda od 6,7 posto, na 926,9 milijuna eura, neto dobit je potonula sa 110,3 milijuna eura, koliko je iznosila u prvom kvartalu prošle godine, na 90,2 milijuna eura u istom razdoblju ove godine. Uprava lošije rezultate pravda povećanjem otkupnih cijena mlijeka u Italiji i Australiji. Burza je negativno reagirala na izvješće, pa je vrijednost dionice Parmalata pala na 1,8625 eura, što je mnogo manje od vrijednosti koju za Parmalat procjenjuju analitičari. To je ujedno najniža vrijednost dionice u njegovoj drugoj eri na burzi, odnosno nakon što se vratio poslije propasti pod upravom Calista Tanzija, koji je uhićen 2003. godine. Parmalat se pod upravom Enrica Bondija vratio na burzu, a najniža vrijednost dionica, prije posljednjeg pada, zabilježena je u studenom 2005. kada je iznosila 1,95 eura. Kompanija je najveći europski proizvođač mlijeka, sa 140 proizvodnih centara i oko 36.000 zaposleniha, a od te tvrtke ovisi i najmanje 5000 talijanskih imanja. Međutim, upravo povećanje otkupnih cijena mlijeku tih talijanskih i austrijskih kooperanata najviše je utjecalo na pad dobiti Parmalata. Iako je Parmalat kao prehrambena industrija zapravo zdrava tvrtka, do njezina bankrota je došlo zbog isisavanja novaca iz kompanije. Tanzi je, na primjer, velike novce davao tvrtki njegove kćeri koja se bavila turizmom. Zatim je previše novca izdvajao za nogometni klub Parmu, ali je i milijunske iznose prebacivao i na račune stranaka. Premda su banke bile upoznate s rasipanjem novca kompanije, prodavale su dionice Parmalata, odnosno nagovarale svoje klijente na kupnju tih dionica kako bi pokrile svoje kredite prema tvrtki.

Parmalat, talijanska prehrambena kompanija, koja je bankrotirala 2003. godine, zaključila je prvo tromjesečje 2008. s padom neto dobiti od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Unatoč rastu prihoda od 6,7 posto, na 926,9 milijuna eura, neto dobit je potonula sa 110,3 milijuna eura, koliko je iznosila u prvom kvartalu prošle godine, na 90,2 milijuna eura u istom razdoblju ove godine. Uprava lošije rezultate pravda povećanjem otkupnih cijena mlijeka u Italiji i Australiji. Burza je negativno reagirala na izvješće, pa je vrijednost dionice Parmalata pala na 1,8625 eura, što je mnogo manje od vrijednosti koju za Parmalat procjenjuju analitičari. To je ujedno najniža vrijednost dionice u njegovoj drugoj eri na burzi, odnosno nakon što se vratio poslije propasti pod upravom Calista Tanzija, koji je uhićen 2003. godine. Parmalat se pod upravom Enrica Bondija vratio na burzu, a najniža vrijednost dionica, prije posljednjeg pada, zabilježena je u studenom 2005. kada je iznosila 1,95 eura. Kompanija je najveći europski proizvođač mlijeka, sa 140 proizvodnih centara i oko 36.000 zaposleniha, a od te tvrtke ovisi i najmanje 5000 talijanskih imanja. Međutim, upravo povećanje otkupnih cijena mlijeku tih talijanskih i austrijskih kooperanata najviše je utjecalo na pad dobiti Parmalata. Iako je Parmalat kao prehrambena industrija zapravo zdrava tvrtka, do njezina bankrota je došlo zbog isisavanja novaca iz kompanije. Tanzi je, na primjer, velike novce davao tvrtki njegove kćeri koja se bavila turizmom. Zatim je previše novca izdvajao za nogometni klub Parmu, ali je i milijunske iznose prebacivao i na račune stranaka. Premda su banke bile upoznate s rasipanjem novca kompanije, prodavale su dionice Parmalata, odnosno nagovarale svoje klijente na kupnju tih dionica kako bi pokrile svoje kredite prema tvrtki.

Dok je neupitno da je Calisto Tanzi (70) od male tvrtke stvorio golemu prehrambenu multinacionalnu kompaniju, poslovno carstvo s dobiti od 7,5 milijardi eura, sve je to uspio i upropastiti, svojom širokom rukom. Kome je sve Tanzi davao novce? Skijašu Gustavu Thoeniju, čelniku Demokršćanske stranke Ciriacu De Miti, pa bivšem vozaču formule jedan Nikiju Laudi itd. Zatim mu je kći izgradila turistička naselja na Maldivima. Parmalat je počeo hraniti sve i svakoga, pa je kompanija čak postala i sponzorom španjolskom nogometnom klubu Real Madridu. Da bi prikrio rastrošnost koja je nagrizala poslovanje kompanije Calisto Tanzi i Fausto Tonna, financijski direktor Parmalata, počeli su se baviti kreativnim računovodstvom. Takve, frizirane bilance odobravali nadzorni odbori i neovisne agencije, dok su banke šutjele i prodavale dionice sve dok slučaj nije eksplodirao, odnosno dok se više nije mogao kriti gubitak od 14 milijardi eura. Na koncu, Tanzi bi mogao dobiti i nekoliko godina zatvora za poslovanje koje je dovelo do bankrota tvrtke, ali i prije svega uništenja više desetaka tisuća malih ulagača koji su kupovali dionice Parmalata i nakon što su banke znale u kakvom je stanju tvrtka. Nova uprava Parmalata nastoji oporaviti tvrtku racionalnijom proizvodnjom, ali i tužbama protiv banaka kojima pokušava vratiti dio izgubljenog novca.




Autor: Silvije Tomašević
19. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close