Pretpostavke za više stope gospodarskog rasta u Hrvatskoj jesu vladavina prava i kvalitetna javna uprava koja je ključna poluga u suzbijanju korupcije. Iako je to potvrdilo više recentnih istraživanja provedenih u Hrvatskoj, upravo društvena infrustruktura ne funkcionira kad je u pitanju suzbijanje korupcije, što ocjenjuje i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Savjetovanje o korupciji
On je na savjetovanju o suzbijanju korupcije Inženjerskog biroa izjavio da državne institucije, osim MUP-a, nemaju učinka u otkrivanju korupcije, a isto nam zamjera i Europska komisija. Na istom savjetovanju u utorak i Jelena Budak s Ekonomskog instituta u Zagrebu istaknula je funkcioniranje institucija kao jednu od glavnih odrednica suzbijanja korupcije. Govoreći o ekonomskim posljedicama korupcije, Budak tako navodi da recentna empirijska analiza utjecaja korupcije na razvitak poduzetništva u Hrvatskoj pokazuje da gospodarstvenici sve više percipiraju korupciju kao jedan od najproblematičnijih čimbenika poslovanja. “Velika poduzeća percipiraju problem prisutnosti korupcije na samom vrhu prepreka poslovanja. Manja su poduzeća najviše zabrinuta za raširenost korupcije pri ugovaranju javnih investicijskih radova i za utjecaj korupcijskih aktivnosti na zakone i mjere politike”, objašnjava ona. Budak smatra da postoji jaka negativna veza između indeksa percepcije korupcije gospodarstvenika i indeksa ukupnog prihoda po zaposlenom, neto dobiti po zaposlenom i prihoda od prodaje po zaposlenom. Ona pritom navodi kako prva istraživanja pokazuju da je negativan utjecaj korupcije na financijske rezultate poslovanja jači za skupinu malih poduzeća. Objašnjava da se u svijetu procjenjuje da se manje od jedan posto počinjenih korupcijskih djela i otkrije, no pravovremeno otkrivanje i djelotvorno procesuiranje korupcije smatra se jednim od pokazatelja učinkovitosti antikorupcijske politike. “Procjene stvarnih razmjera korupcije Svjetske banke na razini od 1000 do 1500 milijardi dolara godišnje, što je 3 do 5 posto ekonomskih aktivnosti, a koje ostanu neotkrivene – zastrašujuće su. Primjenom slične procjene za Hrvatsku, korupcija bi se kretala oko 6 milijardi kuna godišnje. Izvješća USKOK-a potvrđuju pesimistične procjene. Slijedom prijava za kaznena djela korupcije gospodarskog kriminala i korupcije, osumnjičene se teretilo za ilegalnu ‘zaradu’ od 2,67 milijardi kuna u 2002., odnosno 1,21 milijardi kuna u 2006.”, napominje Budak.

Dosljedno sankcioniranje
Provedena istraživanja u opetovano rezultiraju zahtjevima da se u Hrvatskoj razviju institucije koje definiraju vladavinu prava, odnosno jamče jednakost svih pred zakonom i dosljedno sankcioniranje kršenja zakona. Takva se društvena infrastruktura ocjenjuje jednim od glavnih pokretača ekonomskog rasta. Zbog sporih reformi eskaliralo i nezadovoljstvo stranih investitora, poglavito onih iz Austrije i Njemačke, koji nedjelotovornu javnu upravu i korupciju ocjenjuju najvećim preprekama poslovanja u Hrvatskoj. Negativan ekonomski učinak zbog izostanka učinkovitih reformi na području vladavine prava potvrdilo je i istraživanje Marijane Buđan s Ekonomskog fakulteta. U radu “Kvaliteta javnog upravljanja i ekonomski rast Hrvatske” Buđan je pokazala da bi hrvatski BDP porastao 15 posto kada bi Hrvatska dosegla razinu vladavine prava koju ima Španjolska.

Rehn: Vlada ne zna što je sukob interesa

Povjerenik za proširenje EU Ollie Rehn kritizirao je u ponedjeljak hrvatsku Vladu zbog slabog razumijevanja konceptcije sukoba interesa. On tvrdi i da jačanje transparentnosti u javnoj upravi i poboljšanje pristupa informacijama igra važnu ulogu u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj. O tome je dekan Pravnog fakulteta, govoreći u ponedjeljak na savjetovanju Inženjerskog biroa, iznio niz korisnih prijedloga. Prioritetnim drži sprječavanje konflikta interesa na najvišoj razini propisivanjem novih pravila.