Uskraćivanjem jamstava za izgradnju autoceste i kupnju RTB-a Bor, Deutsche Bank (DB) zaustavio je realizaciju dvaju najvećih ovogodišnjih investicijskih projekata u Srbiji. Njemačka banka odlučila je da do kraja godine ne sudjeluje u poslovima u Srbiji, obrazlažući povlačenje produbljenom političkom krizom u zemlji, kao i neizvjesnim ishodom predstojećih izvanrednih parlamentarnih izbora. Pitanje je hoće li više glasova dobiti proeuropska struja predsjednika države Borisa Tadića ili tzv. patriotska strana premijera Vojislava Koštunice i Srpske radikalne stranke. Dok prva otvara integracijske procese Srbije u Europskoj uniji, druga državu vodi u izolaciju, što povećava rizik inozemnim ulagačima.

Nema povlačenja
Direktor predstavništva DB u Srbiji Nemanja Žugić izjavio je kako ta banka nije razmatrala odluku o povlačenju s tržišta Srbije, te da ostaje privržena poslovima u toj državi navodeći kao primjer suradnju s domaćim bankama i kompanijama. Izjava nije osobito uvjerljiva, jer dosadašnji potezi njemačke banke pokazuju kako DB slijedi oprez ostalih ulagača, pa nije spremna – na temelju potpisanih ugovora – financirati dogovorene projekte koje su sa srbijanskom vladom sklopili austrijski konzorcij Alpine i Porr o izgradnji autoceste od Horgoša do Požege. Isti je slučaj s kupnjom RTB-a Bor za koji je najbolju ponudu dao austrijski konzorcij A-TEC, vlasništvo kontroverznog biznismena Mirka Kovatsa. DB je zatražio izmjene koncesijskog ugovora o gradnji autoceste da se osigura od rizika. Njezini zahtjevi sastoje se u tome da ima prednost u dobivanju sredstava prikupljenih od naplate cestarine s već izgrađenog dijela autoceste, zatim da se u ugovor unese devizna klauzula kako bi se izbjegao rizik od eventualnog pada vrijednosti dinara, te da se jamči dogovoreni prihod od naplate, u slučaju da zbog smanjenja prometa bude naplaćen manji iznos. U slučaju da se prihvate zahtjevi DB-a, postojeći ugovor bi se bitno promijenio jer se cjelokupni rizik prenosi na državni proračun. Ekonomisti smatraju kako zahtjevi DB-a nisu prihvatljivi, a u upućenim krugovima pojačani oprez objašnjava se najavom o otpisu 2,5 milijarde eura na ime nenaplativih potraživanja, što smanjuje mogućnost njemačkoj banci da se upušta u dodatne rizične poslove.

Razloga da bude nezadovoljan s DB-om ima i Mirko Kovats, vlasnik A-TEC-a, koji je za kupnju RTB-a Bor ponudio 466 milijuna dolara. Realizacija već potpisanog kupoprodajnog ugovora postala je upitna, jer je Kovats, zbog odbijanja DB-a da mu odobri bankarsko jamstvo od 55 milijuna dolara i kredit, kasnio s isplatom novca. Zbog toga će vlada u četvrtak odlučivati o tome hoće li Kovatsu dopustiti odgodu uplate ili će se odlučiti na poništenje ugovora. Kovats je obavijestio Agenciju za privatizaciju kako je našao zamjenu za DB, te da je u mogućnosti od 316 milijuna dolara, koliko još mora platiti, odmah uplatiti 230, a preostalih 86 milijuna dolara do 7. svibnja. U srbijanskoj vladi postoje razmimoilaženja o zauzimanju konačnog stanovišta. Veći dio vlade, koji čine ministri iz Demokratske stranke i G17 plus, skloni su prihvatiti odgodu, uz prethodnu konzultaciju sa zaposlenima u borskom koncernu. Druga strana u kojoj su ministri iz Koštuničine stranke i Nove Srbije inzistiraju na poštovanju zakonskih propisa prema kojima se ugovor raskida kada kupac nije pravodobno uplatio cijeli iznos niti posjeduje bankarsko jamstvo.

Deripaska protiv Kovatsa
Za takvu situaciju Kovats optužuje ruskog oligarha Olega Deripasku, čija kompanija SMR računa na kupnju RTB-a Bor u slučaju da se poništi ugovor s A-TEC-om. Prije konačne odluke vlade izjasnit će se vladin Odbor za privredu za financije kao i Odbor za nadzor provođenja akcijskog programa za restrukturiranje i privatizaciju RTB Bor.