Donji dom ruskog parlamenta (Duma) usvojio je u srijedu u trećem čitanju zakon kojim se ograničavaju strane investicije u strateške objekte i strateške industrijske grane iznimno važne za nacionalnu sigurnost zemlje. Riječ je o popisu od 42 djelatnosti u koje će strani investitori moći ulagati i eventualno stjecati kontrolni paket dionica tek uz prethodno odobrenje posebne vladine komisije u kojoj će uz ekonomske biti i sigurnosni stručnjaci. Prema tom ozakonjenom popisu, strancima se otežava, odnosno ovisno odluci komisije onemogućuje stjecanje kontrolnog paketa dionica u nuklearnoj industriji, osvajanju svemira, zrakoplovnoj industriji, razradi oružja, proizvodnji i trgovini oružjem i vojnom tehnikom, te u poslovima geološkog istraživanja i dobivanju rudnih blaga na nalazištima od federalnog značenja. U strateške grane važne za nacionalnu sigurnost države i građana zakon je stavio i vodoopskrbu. Za vrijeme posljednje rasprave uoči izglasavanja zakona na popis strateški važnih djelatnosti za nacionalnu sigurnost zemlje, istina, selektivno su uvršteni i mediji. Tako će od sada stranim ulagačima biti ograničen pristup u kupnji novina koje imaju dnevnu nakladu veću od milijun primjeraka. Ograničeno je i strano stjecanje kontrolnog paketa dionica radio i televizijskih kompanija. Bez odobrenja posebne vladine komisije stranci će sada u Rusiji moći kupovati samo regionalne medije, odnosno one koje svojim emitiranjem ne pokrivaju više od polovine stanovništva Rusije, odnosno polovine stanovništva pojedine gubernije ili autonomne republike. Nakon burne parlamentarne rasprave, a neposredno prije konačnog usvajanja zakona s liste strateških važnih grana kojima se ograničava pristup stranih investitora isključene su elektro i poštanske mreže i veze, ali i djelatnost internet-provajdera. No bez obzira na tu činjenicu, vlasnici ruskih medija negativno su primili zakonsku odredbu kojom se ograničava pristup stranih ulagača u radiotelevizijsku i izdavačku djelatnost. Primjerice, dnevnik Komsomolskaja pravda, koja petkom ima nakladu od 3,5 milijuna primjeraka, sada mora odustati od traženja stranog “strateškog partnera”. Međutim, tu i slične kritike odmah je odbacio presjednik odbora Dume za razvoj Martin Šaakum. “Ograničavanje stranog kapitala u nacionalnim sredstvima informiranja ima većina razvijenih zemalja. Uostalom, najnoviji zakon donijeli smo po uzoru na zakone koje odavno imaju SAD i zemlje EU”, izjavio je Šaakum dodajući kako usvojeni zakon ne zabranjuje strane investicije već uvodi red kad su u pitanju strana ulaganja u strateške grane nacionalne ekonomije važne za sigurnost zemlje. Zakonom je određeno i da će vladina komisija morati u roku od najviše 6 mjeseci donijeti odluku o svakom zahtjevu stranih investitora za ulaganje u strateške grane.

Bogoljub Lacmanović, specijalni izvjestitelj Poslovnog dnevnika iz Moskve

Od 2000. uloženo gotovo 200 milijardi dolara

Za proteklih osam godina ukupne strane investicije u rusku ekonomiku dosegle su vrijednost od 197,8 milijardi dolara. Međutim, struktura stranih ulaganja u Rusiju pokazuje da investicije uvelike ovise o konjukturi sirovina. Četvrtina dosadašnjih ukupnih stranih ulaganja u rusku ekonomiku otišlo je u sirovinski sektor i metalurgiju. Ili, od prošlogodišnjih stranih investicija u vrijednosti od 87,9 milijardi dolara, 37,2 milijarde uložene su u trgovinu, 15,2 milijarde u dobivanje rudnih blaga, a od 21,6 milijarde uložene u prerađivačku industriju čak 11,4 otišlo je u metalurgiju, znači opet u sirovinski sektor.