Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Pod istragom DORH-a bivši ministri i vodstvo HNB-a

Autor: Suzana Varošanec
28. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

EBRD i Hypo grupa navodno nisu proveli pravo dubinsko snimanje Slavonske banke

Državno odvjetništvo započelo je kriminalističku istragu o uvjetima pod kojima je prodana Slavonska banka. Istraga obuhvaća niz osoba iz Uprave i Nadzornog odbora Slavonske banke, ali i Državnu agenciju za sanaciju banaka (DAB) i Hrvatsku narodnu banku (HNB). Što se tiče spomenutih državnih institucija, krim-obrada usmjerena je na osobe koje su u DAB-u i HNB-u obnašale visoke funkcije u vrijeme prodaje Slavonske banke. To znači obavijesne razgovore MUP-a i DORH-a s tadašnjim ravnateljem DAB-a Mladenom Šunjićem i guvernerom HNB-a Markom Škrebom. U HNB-u potvrđuju da su zaprimili 25. ožujka zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku za dostavom dokumentacije kojom HNB raspolaže, a vezana je uz poslovanje Slavonske banke u razdoblju prije njezine prodaje Hypo grupi. Nadležne službe HNB-a, kažu, traženu dokumentaciju pripremaju te će je uskoro dostaviti Državnom odvjetništvu. Predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević nije komentirao početak istrage jer je bio na službenom putu. Uz Mihaljevića na obavijesne razgovore, doznajemo, ovih će dana pozvati i sve članove tadašnje bančine uprave u kojoj su bili Josip Sić, Tadija Vrdoljak i Branka Štinc. Razgovore s istražiteljima čekaju i tadašnji članovi Nadzornog odbora u kojem su bili Branimir Glavaš, Ivan Tomljenović, Marcel Meler, Zlata Vrdoljak, Željko Švedl, Marija Crnjac, Stjepan Kranić i Stjepan Frigan. Što se tiče tadašnjeg ravnatelja DAB-a Šunjića, nismo ga uspjeli kontaktirati. Članovi Uprave DAB-a bili su, inače, i premijer Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ministar gospodarstva Nenad Porges, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo Dragan Kovačević i trojica predstavnika HNB-a, guverner Marko Škreb, viceguverner Zdravko Rogić i Relja Martić. Istragu prodaje Slavonske banke pokrenulo je Državno odvjetništvo koje nije zastupalo državu u arbitražnom sporu, potvrdio je Poslovnom dnevniku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Dug od 40 milijuna eura nastao je na osnovi arbitražne odluke ugovorene londonske arbitraže zbog nepotpunih poslovnih informacija DAB-a pri prodaji Slavonske banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bajić kaže da Državno odvjetništvo u suradnji s policijom i drugim državnim tijelima istražuje slučaj prodaje Slavonske banke iz 1998., no ističe da zasad ne može ništa reći o konkretnom predmetu i svemu što se poduzima jer je za to prerano. U DORH-u doznajemo da postoji dovoljna količina sumnje u kaznena djela počinjena s hrvatske strane što moraju istražiti u suradnji s policijom i drugim državnim tijelima. No dojam je da su istragu pogurali premijer Ivo Sanader i predsjednik države Stjepan Mesić. Mesić je u srijedu istaknuo da će se štetni ugovori za državu platiti iz poreza iako bi trebali odgovarati oni koji su doveli do štete za državu u stotinama milijuna eura. Premijer Sanader u četvrtak je zatražio da se svi slučajevi za državu sklopljenih štetnih ugovora, uključujući i prodaju Slavonske banke, istraže do kraja i jasno utvrdi tko je odgovoran. U prodaji Slavonske banke rad tužitelja je koncentriran na razotkrivanje eventualnih prijevara i zloporaba položaja. Pod posebnim su pritiskom zbog pitanja zaštite državnih interesa koje ugrožava prijeteće aktiviranje ovrhe od 40 milijuna eura na račun poreznih obveznika. Pritisak na DORH raste i zbog navodno goleme neizvjesnosti kako će završiti pregovori Vlade i njemačkog Bayerische Landesbanka koji je kupnjom Hypo grupe postao novi vlasnik Slavonske banke i treba odlučiti hoće li se odreći dijela potraživanja. Za državu rizik predstavlja i to što još nije donesena odluka drugog arbitražnog spora u kojem se još bori za naknadnu mogućnost regresa od Slavonske banke. DORH će širokom akcijom utvrditi sve okolnosti pod kojima je došlo do prodaje Slavonske banke 1998. Hypo grupi i EBRD-u, a iz čega su naknadno pronađene nepravilnosti zbog kojih se i traži odšteta od države. Ključni moment navodno predstavlja due diligence, a DORH je zatražio dokumentaciju i od Slavonske banke kao i od DAB-a i HNB-a koji je izdavao mišljenja o prodaji Slavonske banke. U središtu problema koje istražuju nalaze se samo događaji vezani uz kupovinu banke, a glavnu “kvaku” predstavlja prodaja banke pod neobičnim uvjetima. Kako doznajemo Slavonska banka je, čini se, prodana bez da je prethodno izvršena prava dubinska kontrola od strane kupaca. HAAB i EBRD su za 66,7 milijuna kuna 1998. kupili 35 posto sanirane Slavonske banke navodno uz garanciju DAB-a da je banka sanirana.

Državno odvjetništvo započelo je kriminalističku istragu o uvjetima pod kojima je prodana Slavonska banka. Istraga obuhvaća niz osoba iz Uprave i Nadzornog odbora Slavonske banke, ali i Državnu agenciju za sanaciju banaka (DAB) i Hrvatsku narodnu banku (HNB). Što se tiče spomenutih državnih institucija, krim-obrada usmjerena je na osobe koje su u DAB-u i HNB-u obnašale visoke funkcije u vrijeme prodaje Slavonske banke. To znači obavijesne razgovore MUP-a i DORH-a s tadašnjim ravnateljem DAB-a Mladenom Šunjićem i guvernerom HNB-a Markom Škrebom. U HNB-u potvrđuju da su zaprimili 25. ožujka zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku za dostavom dokumentacije kojom HNB raspolaže, a vezana je uz poslovanje Slavonske banke u razdoblju prije njezine prodaje Hypo grupi. Nadležne službe HNB-a, kažu, traženu dokumentaciju pripremaju te će je uskoro dostaviti Državnom odvjetništvu. Predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević nije komentirao početak istrage jer je bio na službenom putu. Uz Mihaljevića na obavijesne razgovore, doznajemo, ovih će dana pozvati i sve članove tadašnje bančine uprave u kojoj su bili Josip Sić, Tadija Vrdoljak i Branka Štinc. Razgovore s istražiteljima čekaju i tadašnji članovi Nadzornog odbora u kojem su bili Branimir Glavaš, Ivan Tomljenović, Marcel Meler, Zlata Vrdoljak, Željko Švedl, Marija Crnjac, Stjepan Kranić i Stjepan Frigan. Što se tiče tadašnjeg ravnatelja DAB-a Šunjića, nismo ga uspjeli kontaktirati. Članovi Uprave DAB-a bili su, inače, i premijer Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ministar gospodarstva Nenad Porges, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo Dragan Kovačević i trojica predstavnika HNB-a, guverner Marko Škreb, viceguverner Zdravko Rogić i Relja Martić. Istragu prodaje Slavonske banke pokrenulo je Državno odvjetništvo koje nije zastupalo državu u arbitražnom sporu, potvrdio je Poslovnom dnevniku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Dug od 40 milijuna eura nastao je na osnovi arbitražne odluke ugovorene londonske arbitraže zbog nepotpunih poslovnih informacija DAB-a pri prodaji Slavonske banke.

Bajić kaže da Državno odvjetništvo u suradnji s policijom i drugim državnim tijelima istražuje slučaj prodaje Slavonske banke iz 1998., no ističe da zasad ne može ništa reći o konkretnom predmetu i svemu što se poduzima jer je za to prerano. U DORH-u doznajemo da postoji dovoljna količina sumnje u kaznena djela počinjena s hrvatske strane što moraju istražiti u suradnji s policijom i drugim državnim tijelima. No dojam je da su istragu pogurali premijer Ivo Sanader i predsjednik države Stjepan Mesić. Mesić je u srijedu istaknuo da će se štetni ugovori za državu platiti iz poreza iako bi trebali odgovarati oni koji su doveli do štete za državu u stotinama milijuna eura. Premijer Sanader u četvrtak je zatražio da se svi slučajevi za državu sklopljenih štetnih ugovora, uključujući i prodaju Slavonske banke, istraže do kraja i jasno utvrdi tko je odgovoran. U prodaji Slavonske banke rad tužitelja je koncentriran na razotkrivanje eventualnih prijevara i zloporaba položaja. Pod posebnim su pritiskom zbog pitanja zaštite državnih interesa koje ugrožava prijeteće aktiviranje ovrhe od 40 milijuna eura na račun poreznih obveznika. Pritisak na DORH raste i zbog navodno goleme neizvjesnosti kako će završiti pregovori Vlade i njemačkog Bayerische Landesbanka koji je kupnjom Hypo grupe postao novi vlasnik Slavonske banke i treba odlučiti hoće li se odreći dijela potraživanja. Za državu rizik predstavlja i to što još nije donesena odluka drugog arbitražnog spora u kojem se još bori za naknadnu mogućnost regresa od Slavonske banke. DORH će širokom akcijom utvrditi sve okolnosti pod kojima je došlo do prodaje Slavonske banke 1998. Hypo grupi i EBRD-u, a iz čega su naknadno pronađene nepravilnosti zbog kojih se i traži odšteta od države. Ključni moment navodno predstavlja due diligence, a DORH je zatražio dokumentaciju i od Slavonske banke kao i od DAB-a i HNB-a koji je izdavao mišljenja o prodaji Slavonske banke. U središtu problema koje istražuju nalaze se samo događaji vezani uz kupovinu banke, a glavnu “kvaku” predstavlja prodaja banke pod neobičnim uvjetima. Kako doznajemo Slavonska banka je, čini se, prodana bez da je prethodno izvršena prava dubinska kontrola od strane kupaca. HAAB i EBRD su za 66,7 milijuna kuna 1998. kupili 35 posto sanirane Slavonske banke navodno uz garanciju DAB-a da je banka sanirana.

Ta informacija baca drugačije svjetlo na prodaju te dovodi u pitanje dosadašnja pisanja medija o tome da je EBRD napravio due diligence kojim u bančinim kjnigama nije otkrio ništa sporno. Prema našim izvorima koji navode da nije došlo do takve provjere bančinih knjiga, čini se da su prodavatelji dali odgovarujuće garancije da je banka uredno sanirana.U zagrebačkom uredu EBRD-a nisu u četvrtak mogli komentirati tu informaciju, a glasnogovornica Željka Somun proslijedila je pitanje Poslovnog dnevnika u EBRD-ovu centralu u Londonu. “Banka je prodana za relativno mali iznos, a naknadno su kupci utvrdili da banka ima bitne sporne stavke koje višestruko premašuju kupoprodajni iznos. Nakon toga Hypo banka ne raskida ugovor nego ga prihvaća ali traži naknadu štete. U pitanju su skrivene mane, a odgovornost za njih se čak navodi u ugovoru”, objašnjava naš neimenovani izvor. Od rezultata istrage, kažu u DORH-u, ovisi hoće li se po prvi puta u Hrvatskoj primjeniti zakonska mogućnost regresnog zahtjeva države prema onima koji su odgovorni za dovođenje države u situaciju da joj prijeti financijska šteta u povodu sve izvjesnije naplate 40 milijuna eura štete. Ta se opcija nagovještava već na početku istrage, no kako je preuranjeno govoriti što će se njome i utvrditi, zasad se o tome kalkulira više na teorijskoj razini. Kako doznajemo, ako tužitelji utvrde osnovanu sumnju da je do zaključenja problematičnog kupoprodajnog ugovora došlo kaznenim djelima, uz pitanje kaznene odgovornosti, posegnut će se i za tužbom za građanskopravnu odgovornost, tj. krivci bi u tom slučaju prvi put svojom imovinom nadoknadili štetu pričinjenu državnom proračunu.

Sindikati hoće odgovornost za HAAB i Astaldi

ZAGREB Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), traži od Vlade i Državnog odvjetništva da se utvrde odgovorni za štetu nastalu prodajom Slavonske banke Hypo-Alpe-Adria banci od pola milijarde kuna, kao i za 1,36 milijardi kuna koje potražuje talijanski Astaldi. Nedopustivo je, kaže, da zbog nečijeg nemara, neprofesionalnosti i nestručnosti ti dugovi padnu na leđa građana. “Dugove će platiti porezni obveznici koji uredno plaćaju poreze iz svojih primanja i netko za to mora snositi odgovornost”, rekla je Knežević na konferenciji za novinare. Zapitala se koliko će iznositi dug države ako se pojave potraživanja koja proizlaze iz sporova s fondovima u vezi s Liburnija hotelima.
(K. Puškarić)

Autor: Suzana Varošanec
28. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close