Crni ugljik, oblik zagađenja zraka koji nastaje izgaranjem biomase i dizelskih goriva, te kuhanjem na tvrda goriva, imaju četiri puta veći utjecaj na zagrijavanje atmosfere nego što se dosad mislilo. Na to upozoravaju znanstvenici u članku “Globalne i regionalne promjene klime zbog crnog ugljika” u časopisu Nature Geoscience. Greg Carmichael iz Iowe i V. Ramanathan sa Instituta za oceanografiju iz San Diega kažu da se za 60 posto globalnog zagrijavanja može “zahvaliti” crnom ugljiku, “Podaci dobiveni promatranjima podudaraju se sa studijama koje su napravila sveučilišta Stanford, Caltech te NASA. Sada nam ostaje provjeriti je li crni ugljik odgovoran i za topljenje leda na Arktiku i himalajskim glečerima, kao što to pokazuju nova istraživanja”, kaže Ramanathan. Ramanathan i Carmichael u svojem članku spajaju podatke sa satelita, zrakoplova i instrumenata na tlu, a koji pokazuju efekat zagrijavanja od 0,9 vata po metru četvornim. Dosad se smatralo da to zagrijavanje izosi 0,2 vata po metru četvornom, a taj je podataka iznesen na prošlogodišnjem sastanku Međuvladine skupine za klimatske promjene, organizacije koju sponzoriraju Ujedinjeni narodi i koja redovito izdaje izvješća o stanju i promjenama klime. Ramanathan i Carmichael kažu da su rezultati prijašnjih studija bili temeljeni na računalnom modelu koji je u širokoj upotrebi, ali koji u obzir ne uzima interakciju crnog ugljika i drugih elemenata, poput aerosoli.

Nedostatak postojećeg modela, dodaju znanstvenici, je i u tome što ne uzima u obzir zbivanja na svim nadmorskim visinama. Najnoviji podaci s terena, primjerice, pokazali su da crni ugljik značajno zagrijava atmosferu na visini od dva kilometra, a to je visina na kojoj ugljik apsorbira i energiju Sunca i onu koju reflektiraju oblaci s nižih visina. Oko 25 do 35 posto crnog ugljika u atmosferi Zemlji dolazi iz Kine i Indije, a nastaje sagorijevanjem drva i životinjskog izmeta tijekom kuhanja, te sagorijevanjem ugljena kod grijanja. U zemljama koje koriste velike količine dizelskog goriva za transport također ispuštaju velike količine crnog ugljika. “Količina te emisije po glavi stanovnika SAD-a i nekih europskih zemalja jednaka je količini koja dolazi iz južne i istočne Azije”, objašnjava Ramanathan. U južnoj Aziji zagađenje često stvori smeđu izmaglicu koja je dobila nazvi “atmosferski smeđi oblak”. Ramanathanova prijašnja istraživanja pokazuju da zagrijavanje atmosfere zbog tog smeđeg oblaka utječe na topljenje himalajskih glečera koji milijardama ljudi u Aziji služe kao izvor pitke vode. Da bi situacija bila još gora, udisanje dima prilikom kuhanja povezuje se sa 400.000 umrle djece i žena u južnoj i istočnoj Aziji. Odstranjivane crnog ugljika koji doprinosi globalnom zagrijavanju, ali predstavlja i prijetnju javnom zdravstvu, donijelo bi trenutačne rezultate, smatraju znanstvenici. Česti crnog ugljika u zraku ostaju nekoliko tjedana, za razliku od ugljičnog dioksida koji u atmosferi ostaje stotinjak godina. Tehnologije kojima se može smanjiti emisija crnog ugljika već postoje i komercijalno su dobavljive. Ramanathan dodaje da projekt za koje trenutačno traži sponzora može vrlo zorno pokazati prednosti za ljude i prirodu. U okviru projekta Surya 20.000 ruralnih indijskih domaćinstava dobilo bi bezdimna kuhala koja bi imala ugrađen uređaj koji skuplja podatke o zraku. Tako bi skupina znanstvenika odmah mogla provjeriti koliko se smanjilo zagađenje koje sada nastaje kuhanjem na kruta goriva. Njihovo istraživanje financirali su “Nacionalna zaklada za znanost”, NOAA i NASA.