Ovaj intervju Goranka Fižulića posljednji je kojeg je dao u starim prostorima Uprave Magme. Za tri tjedna kompanija će potpuno preseliti u Jastrebarsko. Predsjednika Uprave Magme preseljenje jako veseli jer ga doživljava početkom nove razvojne faze tvrke. U ponedjeljak NO odlučuje o rezultatima poslovanja u godini u kojoj je Magma ušla u najvišu kotaciju Zagrebačke burze, a Fižulić kaže da nema velikih odstupanja u odnosu na nerevidirane rezultate. Ipak, prilična je razlika rezultata i projekcija u prospektu koji je pratio izlistavanje Magme na Burzu.

Zbog čega se ostvareni rezultati toliko razlikuju od prognoza? Recimo, projicirani je rast ukupnog prihoda veći od 40 posto, a ostvareni je iznad 20 posto, a slično je i s dobiti.
Prospekt za IPO nastao je u listopadu 2006. jer takav slijed nameće regulativa. Temeljen je na prognozama za petogodišnje razdoblje, a cilj nam je bio da u tom razdoblju imamo zadovoljavajuću prosječnu stopu rasta. Planove treba sagledavati kroz ostvarenje na srednji rok. Uvjeren sam da je sve što je zapisano u Prospektu i ostvarljivo, naravno uz određena odstupanja u pojedinim godinama.

Činjenica je da je podbačaj zabilježen već u prvoj godini. Postoje li razlozi za to?
Magma nije mogla utjecati na kašnjenje u otvaranju nekoliko ključnih investicija, poput shopping mallova u Zagrebu, Splitu i Beogradu. To nam je jednostavno odrezalo dio planiranih prihoda. Istodobno, mi smo većinu prodajnih prostora otvorili u posljednjem kvartalu godine što je imalo utjecaj na troškove, a s druge strane nije rezultiralo prihodom. Tako se zbog potrebe edukacije i treninga unaprijed zapošljava radna snaga, a dio troškova otvaranja novih prodajnih prostora ne tereti investiciju već troškove poslovanja.

S druge strane, vrlo su dobri rezultati prva dva ovogodišnja mjeseca. Što to govori o ovoj godini?
U našoj industriji, utjecaj prvog kvartala na ukupan rezultat godine relativno je zanemariv. Poslovni rezultati u trgovini se definiraju u drugoj polovici godine koja donosi tri četvrtine dobiti. Iznimno smo zadovoljni činjenicom da imamo snažan rast Magme. Veljača ove godine imala je najsnažniji rast marži u pet godina što je posljedica bitnog napretka u kvaliteti cijelog lanca dobara. Proljetna je kolekcija dizajnerski bolja nego ikada, a što je isto jako važno, zahvaljujući Magminom novom logističkom centru u Jastrebarskom, došla je na vrijeme u prodavaonice. Postigli smo i izrazito dobre rezultate u sportskom segmentu, primjerice, u biciklima koji bilježe 300 posto rasta u veljači 2008. u odnosu na veljaču 2007.

Prema nekim najavama Vlada bi ovaj tjedan trebala priznati Kosovo. Magma je veliki investitor u Srbiji. Hoće li se priznanje negativno odraziti na vaše poslovanje u susjednoj zemlji?
Ako mislite na to plašim li se da će stradati neki naš izlog, onda nemam tu vrstu straha. Ali, mislim da će priznanje Kosova sigurno pogoršati ionako loše odnose koje imaju Hrvatska i Srbija, a koje se nužno reflektira na gospodarske odnose.

Koliko ste investirali u Srbiji?
Magma ima dvije tvrtke u Srbiji. Jedna je eksluzivni distributer određenih proizvođača, a druga ima maloprodajni lanac od 17 trgovina u pet gradova. Operacije u Srbiji započeli smo koncem 2002. i iznimno smo zadovoljni s našim tamošnjim rezultatima. U prva dva mjeseca tamošnji je prihod dvostruko veći nego u istom razdoblju prošle godine. Ako mi u Srbiji imamo malo manje od 9000 četvornih metara prodajnog prostora, a u našem se poslu računa da se u svaki metar kvadratni investira 1000 eura, onda je lako izračunati koliko je ukupno investirano. Pritom je samo početna investicija bila iz Magme Hrvatska, dok je ostalo investirala Magma International sa sjedištem u Beogradu.

Što mislite, treba li Hrvatska priznati Kosovo?
Da, ali ne prije nego što ga prizna zadnja zemlja u EU, a to će pretpostavljam, biti Španjolska. Međutim, mislim da je ovo pitanje puno šire od samog pitanja priznanja. Riječ je o načelu koje mora odražavati što je hrvatski nacionalni interes i kako ga Hrvatska treba braniti u odnosima sa susjedima, s kojima je naše gospodarstvo isprepleteno na svim mogućim razinama. Hrvatska ima problem doslovno sa svim susjedima, osim Mađarske i to se ne odnosi samo na ovu Vladu. Bio sam u Vladi koja je praktički bila u istoj poziciji. Kosovo danas, bosanska situacija sutra, neka slovenska situacija prekosutra… Pitanje je zna li hrvatska politika artikulirati odnose na ovim prostorima i odakle ide uvjerenje da će sve riješiti naš ulazak u EU. Hrvatsko gospodarstvo najznačajnije gospodarske parnere ima upravo u ove tri zemlje i uvjeren sam da je naš nacionalni interes da sve zemlje zapadnog Balkana uđu u EU zajedno i da na ovim prostorima vlada stabilnost. Naš je najvažniji resurs prostor, a najvažnija grana je turizam. Nužni su mir i politička stabilnost u neposrednom susjedstvu i zaleđu. A ako se kosovska situacija reflektira na BiH, onda se automatski reflektira i na Hrvatsku.

Kako se ti problemi odražavaju na gospodarstvo? Možete li biti konkretni? Što se vama događalo?
U svakom slučaju, dovoljno mi je da moram razmišljati da sam u drugačijoj poziciji nego investitor koji dolazi iz zemlje s kojom postoje dobri odnosi. Ako su dvije zemlje u prijateljskim odnosima onda je odnos državnih službi, onih koji su u dnevnom kontaktu s vama i koji vas prepoznaju kao stranca potpuno drugačiji nego ako dolazite iz tzv. neprijateljskog okruženja. Trebam li reći da tu percepciju uvijek pojačavaju lokalni interesi koji nisu sretni što se kao konkurent pojavljujete na određenim tržištima.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

promo

Cijena automobila nije jedina stavka: Jesen otvara i pitanje troškova pripreme za zimu

Unatoč tome nedavno ste realizirali akviziciju Kozmoline? Možda se priznanju ipak daje veće negativno značenje nego ga objektivno ima?
Ponavljam, to nema veze isključivo s priznanjem. Lokalni konkurentski interesi će uvijek postojati i uvijek će pokušati spriječiti ulaz, ali je sasvim drugačije kada su dvije zemlje stvarno politički uspostavile prijateljske veze i kada postoji normalna komunikacija između diplomatskih službi koja nije opterećena nikakvim graničnim pitanjima, sporovima, povijesnim naslijeđem itd.

Ako je tako, zašto poslovna zajednica nije jedinstvenija i glasnija u izražavanju stava o problemima koje ima uslijed loših političkih odnosa s pojedinim zemljama?
Mislim da je tu prije svega riječ o želji da se ne zamjere političkim strukturama. Ja nemam taj problem, možda i zato što imam određeno političko iskustvo. Gospodarstvenici mahom to tretiraju kao političko pitanje, a većina ih zazire od bilo kakvog izjašnjavanja koje ima veze s politikom. No, sve što govorim govorim i kao građanin ove zemlje.

Što imate za reći na Zakon o trgovini? Hoćete li opet biti u grupi tvrtki koje će potražiti sudsko rušenje zakona?
To ne mogu reći prije nego što zakon prođe barem prvo čitanje u Saboru, ali sigurno nećemo sjediti skrštenih ruku. Sve projekcije govore o još gorim efektima nego što su bili kad je zakon prvi puta bio na snazi jer je u međuvremenu jako povećan broj maloprodajnih kvadrata i jer su se navike potrošača dodatno okrenule u pravcu potrošnje nedjeljom. Za ilustraciju, nedjeljom radi samo jedna trećina Magminih dućana i oni nedjeljom ostvaruju promet kakav ponedjeljkom imamo u cijeloj mreži. Osim toga, zabrana rada nedjeljom odrazit će se i na ostale segmente gospodarstva. Shopping mallovi su izgrađeni zato da bi obitelji u njima provodile vikende što znači da zabrana rada trgovinama dovodi u pitanje opravdanost cijelog niza drugih sadržaja u tim centrima, od ugostiteljskih do kulturnih. Ili drugi primjer. Najveći promet u naše četiri trgovine na Stradunu nose turisti s cruisera. Prema prijedlogu Zakona nedjeljom će trgovine raditi od lipnja do rujna, a cruiseri dolaze od ožujka do studenoga. Što ćemo turistima reći kad dođu u svibnju ili nedjeljom kad sve bude zatvoreno odnosno, kad ih zatvorimo u 21 sat, a sada rade do ponoći? Niz je primjera koji idu u prilog tome da takav zakon ne treba donijeti, da nitko zapravo ne zna zašto ga se donosi,a da će gospodarstvo i zemlja kao turistička destinacija od toga samo imati izravne štete.

Neka se sud očituje o mojoj obvezi javne ponude

Osim cijene dionice, investicijsku javnost izrazito zanima nastavak “slučaja” vaše obveze javne ponude. Hanfa je najavila slanje prijave prekršajnom sudu.
Od suda ništa nisam dobio, nikakvih saznanja o sudskom postupku nemam, a bespredmetno je sad opet ponavljati argumentaciju koju sam onda imao. Riječ je bila o mojoj grešci i nesmotrenosti, a sud neka se očituje.

Dividenda se ne može mjeriti s T-HT-ovom

Ostajete li pri odluci o podjeli dividende? Kolika će biti?
To vam ne mogu reći prije nego Nadzorni odbor usvoji preporuku Uprave o podjeli dividende. Mogu samo ponoviti da će ona biti u skladu sa standardima koje smo iznijeli prilikom prezentacije prospekta, ali se definitivno ne možemo mjeriti s, recimo, T-HT-om. A nećemo ni imati praksu da jedne godine cijelu dobit podijelimo u dividendu, a da druge godine investitorima ne damo ništa.

Centar u Jastrebarskom ubrzava dostavu i smanjuje troškove

Koje sve efekte Magma dobiva preseljenjem u Jastrebarsko? Koliko će ta investicija na kraju donijeti povrata?
Ulaganje u ovaj centar ukupno se penje na 20 milijuna eura, i iz korijena mijenja poziciju Magme. Magma će upravno-logističkim centrom u Jastrebarskom ubrzati kompletan lanac dobave artikala, skratiti vrijeme potrebno za dopremu artikala između istovara u luci Rijeka i dopremu u trgovine i to će biti moguće u 72 sata, a do sada je iznosilo prosječno od jednoga do tri tjedna. Ovo će svakako imati izravnih pozitivnih efekata na povećanje prodaje u trgovačkoj mreži i ostvarenje većih trgovačkih marži. Istodobno, zbog provedene automatizacije poslovanja osjetno će se smanjiti troškovi manipulacije robom te broj potrebnih radnih sati za obradu artikala.

Projekcija rasta maloprodajnih kvadrata bila je zacrtana. Zašto je logistika nije paralelno pratila?
Nekoliko je razloga. Vrijeme je uzeo pronalazak adekvatne lokacije i osiguranje mogućnosti da se na toj lokaciji napravi novi centar. Možda smo mogli malo prikočiti razvoj maloprodaje ali bi se onda našli u drugom problemu – netko bi drugi zauzeo pozicije koje danas imamo na tržištu. Osim toga, tvrtka smo koja je orijentirana na gradnju shopping mallova na način da mi slijedimo njih. Nismo mogli dozvoliti otvaranje tolikog broja novih kvadrata, a da nismo spremni. Dio financijskih efekata od ovog ulaganja vidjet će se već u ovoj godini, a puni povrat očekujemo u 2009., pogotovo zato što ćemo u međuvremenu primjeniti i novi informacijsko poslovni sustav. To će osjetno smanjiti troškove i poboljšati naše profitne stope.