Početkom iduće godine Europski sud pravde trebao bi donijeti prvu presudu koja će odrediti kako članice Europske unije u budućnosti trebaju ustrojiti ljekarnički sustav, područje u kojem su se u proteklih desetak godina pojavile brojne dileme vezane uz liberalizaciju sustava. Odluka Suda utjecat će i na ustroj ljekarništva u Hrvatskoj. Kako je u Hrvatskoj u punom zamahu okrupnjavanje ljekarništva koje prate i jaki zahtjevi za dodatnom deregulacijom sustava, bit će zanimljivo vidjeti koliko će ti procesi, ali i budući zakoni u Hrvatskoj biti u skladu s novom europskom regulativom. U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi već je najavljeno da će se do kraja godine donijeti novi zakon, odnosno izmjene aktualnog Zakona o ljekarništvu koji među ostalim treba definirati i buduću privatizaciju ljekarni u županijskom vlasništvu.

Vlastiti model
Europska regulativa propisuje da svaka zemlja članica EU ima pravo ustrojiti vlastiti model ljekarništva, no to će se po svemu sudeći izmijeniti vrlo brzo jer se pokazalo kao loše rješenje. Ljekarnički sektor je tradicionalno strogo reguliran u većini zemalja članica, no u posljednjih deset godina u mnogim je zemljama započela liberalizacija sustava radi ukidanja različitih regulacija koje se odnose na oblik vlasništva, kriterije osnivanja ljekarni te distribuciju lijekova. Tako su se u mnogim zemljama ukinuli propisi o tome da samo ljekarnik može biti vlasnik apoteke i ograničenja o tome koliko ljekarni može imati jedan ljekarnik, te poništili propisi o geografskim i demografskim uvjetima pri osnivanju ljekarni. Razmahala se i liberalizacija prometa lijekova koji ne idu na liječnički recept te se oni u 40 posto zemalja članica više ne moraju prodavati samo u ljekarnama.

Porasla je i internetska prodaja koja je dovela nove opasnosti kad su lijekovi u pitanju, bez adekvatnih zaštitnih mehanizama. Kako pojašnjava Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore koja je novinarima predstavila aktualne studije o deregulaciji ljekarništva u Europi, ciljevi deregulacije kao što su porast konkurencije i posljedično snižavanje cijena lijekova nisu postignuti. “U zemljama u kojima je započet proces liberalizacije primijećena su udruživanja najčešće dobavljača i ljekarni, te spajanje ljekarni i stvaranje lanaca ljekarni. Nadalje, zamijećeno je koncentriranje ljekarni na jako naseljenim područjima ili područjima koja su ekonomski podobna te slabljenje ekonomske moći samostalnih ljekarni. Ljekarništvo se usmjerilo prema trgovini i profit je postao glavni cilj, što je rezultiralo stvaranjem monopola i otežanom opskrbom lijekova”, kaže Portolan te upozorava da bi se ista stvar mogla dogoditi Hrvatskoj.

Privatni lanci
Iako zdravstvene vlasti ističu da bi ljekarništvo u Hrvatskoj trebalo biti na modelu jedan ljekarnik/jedna ljekarna, stvarnost je od toga odmakla jer već postoje ljekarnički lanci u privatnom vlasništvu, odnosno postoji i horizontalna i vertikalna integracija. Prema aktualnom zakonu, ljekarnička mreža određuje se geografskim i populacijskim načelima, odnosno nova ljekarna može se otvoriti na svakih 3000 osoba, a svaka sljedeća na pet tisuća, odnosno na svakih 200, 300 ili 500 metara, ovisno o broju osoba.

Sumnja da je deregulacija štetna za pacijente

Pred Europskim sudom pravde odlukom EK našle su se sve zemlje Europske unije, no prva presuda donijet će većinu potrebnih odgovora, smatra Portolan. “Procesi su započeli 2006. godine zbog sumnje da je provedena deregulacija sustava štetna za pacijente i odluka Suda imat će vrlo veliko značenje. Istodobno je Komisija naručila ekonomsku studiju ljekarništva koja bi trebala uskoro biti objavljena, no treba kazati da je i prije toga izazvala jaku reakciju ljekarnika koji imaju brojne primjedbe na studiju zbog toga što se ljekarništvo ne smije promatrati samo kroz aspekt ekonomske (ne)isplativosti, ističe Mate Portolan.