Slobodna zona Osijek (SZO) sklopila je Ugovor kojim uređuje međusobne obveze u svezi unosa i predaje nekretnina na ime povećanja temeljnoga kapitala s Osječko-baranjskom županija. Tim se činom temeljni kapital povećao za 6,5 milijuna kuna koliko je Osječko-baranjska županija prošloga srpnja platila Luci Tranzit kao članici Nexe grupe za zemljište veličine 130.000 četvornih metara kako bi se SZO proširila. U toj je kupoprodaji sudjelovao i Grad Osijek sa 8 milijuna kuna, ali će se njihov dio na Slobodnu zonu Osijek prenijeti tek po konstituiranju gradske vlasti. Po završetku toga procesa temeljni kapital SZO trebao bi ukupno iznositi 17,5 milijuna kuna. Na kupljenom zemljištu trebale bi se realizirati dvije nove greenfield investicije – litavskoga Arvija i tvrtke Bioetanol Osijek. Dok će litavski Arvi unutar Zone izgraditi mješaonicu umjetnog gnojiva godišnjeg kapaciteta 150.000 do 180.000 tona vrijednu oko 10 milijuna eura zajedno s distribucijskim centrom, Etanolu je potrebno oko 20 hektara zemljišta na kojemu planiraju realizirati projekt proizvodnje etanola iz kukuruza vrijedan oko 100 milijuna eura čiji će godišnji kapacitet biti oko 400.000 tona što predstavlja četvrtinu hrvatske proizvodnje. Prema riječima direktora Željka Mandića, SZO je svojim poslovanjem tijekom prošle godine ostvario dobit veću od milijun kuna. Sada imaju 230 zaključenih ugovora od čega je 50 sa stalnim korisnicima. Prema svim pokazateljima Ministarstva gospodarstva, SZO slovi za najbolju Slobodnu zonu u Hrvatskoj među njih 12 jer iskorištava 66 posto povlastica, dok su ostali na 33 posto. Od osnutka, prije desetak godina, u osječku je Zonu do sada investirano oko 400 milijuna kuna, direktno je zaposleno oko 1000 ljudi plus kooperanti. Unutar nje posluje i najveći izvoznik s područja Osječko-baranjske županije, talijanski Benetton, koji je sedmi najveći izvoznik u Hrvatskoj. Župan Krešimir Bubalo napomenuo je prilikom potpisivanja ugovora kako pored Slobodne zone Osijek na području Osječko-baranjske županije ima još 60 gospodarskih zona od kojih je 20 potpuno infrastrukturno opremljeno i u kojima je zaposlenje pronašlo oko 5000 osoba. U razvoj tih zona tijekom proteklih godina na različite je načine investirano oko 400 milijuna kuna.