U 2008. godini država će nastaviti s privatizacijom državnoga kapitala što ga ima u preostalim bankama. Prema utvrđenoj strategiji u ovoj godini do prodaje državnog kapitala doći će u četiri domaće banke. Riječ je o Poštanskoj štedionici (PŠ) koja je nedavno objavila emisiju dionica radi povećavanja kapitalizacije banke, zatim kragujevačka Credy banka, zatim Srpska i Pančevačka banka. Prema kazivanju Mirka Cvetkovića, ministra financija, posljednje tri spomenute banke bit će prodane natječajem, dok će se za Poštansku štedionicu tražiti profesionalni investitor, odnosno inozemna banka koja bi je preuzela. Time je potvrđeno opredjeljenje prema kojemu su financijske vlasti odustale od dugo najavljivanog spajanja Srpske banke i Poštanske banke kako bi se stvorila jaka domaća banka.

Kreće prodaja Agrobanke
Kad će biti prodani manjinski udjeli u ostalim bankama, ovisi, prema kazivanju Cvetkovića, o potrebi države za likvidnim sredstvima, a državna blagajna je zasad suficitarna. Država kani početi s prodajom 20 posto vlasništva u Agrobanci u kojoj je vlasnički paket povećala na temelju potraživanja duga od te banke. Od polovice godine, prema najavi Cvetkovića, država će početi s prodajom vlastita udjela u Agrobanci, s tim da će prodavati po jednu dvanaestinu. Cijena državnih dionica u toj banci iznosit će 500 eura. Kada je riječ o prodaji državnoga udjela u Komercijalnoj i Čačanskoj banci, ona će ovisiti o dogovoru s Europskom bankom za obnovu i razvoj s kojom država ima suvlasniški odnos u spomenutim bankama. ERBD ima u Komercijalnoj banci 25 posto vlasništva, a taj postotak će zadržati i nakon što bude otkupljena emisija dionica Komercijalne banke ukupne vrijednosti 100 milijuna eura. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, potvrdio je informaciju prema kojoj je Moskovska banka podnijela zahtjev za dobivanje licencije za poslovanje u Srbiji. Ta je banka prije više od godinu dana bila zainteresirana za Agrobanku, za što je dobila dozvolu od NBS-a, ali je od toga odustala jer je procijenila da je cijena dionica Agrobanke, koja ima više od 4000 dioničara, previsoka. Prema kazivanju Jelašića izdavanje licencije Moskovskoj banci ovisit će o ispunjavanju propisanih uvjeta. Inozemne banke kane preuzeti domaće banke po normalnim cijenama koje su sada prenapuhane, ali se polako svode na realnu cijenu, što će, prema mišljenju Jelašića, iskoristiti inozemni ulagači.

Promjene tečaja dinara
Osim postojanja velikog zanimanja za događanja u bankarskom sektoru pozornost široke javnosti sve više privlači učestalost osjetne promjene tečaja dinara. Početkom godine ponovila se situacija iz studenoga kada je dinar samo u jednom danu oslabio u odnosu na euro za 2,3 posto. Osjetne promjene objašnjavaju se nestabilnim političkim prilikama. Službeni srednji tečaj dinara iznosi za jedan euro 81,72 dinara, ali većina banaka i mjenjačnica euro prodaje za čak 84 dinara, dok kupovna cijena iznosi 79,2 dinara. Poslovne banke i mjenjačnice zaračunavaju veću proviziju kako bi se osigurale od eventualnih novih poremećaja kod određivanja tečaja. U središnjoj banci napominju kako nema razloga za brigu i da je svakodnevno kretanje tečaja na gore ili prema dolje normalno, zato što se tečaj određuje slobodno, odnosno na temelju ponude i potražnje. Ipak, u gospodarstvu ne misle tako, pa se kretanje tečaja pozorno prati. Ekonomist Danilo Šuković smatra da učestala fluktuacija dinara zabrinjava jer poslovanje izlaže riziku. Zbog nestabilnosti poduzeća ne mogu odrediti cijene proizvodima što izaziva nesigurnost u poslovanju. Jelašić je izjavio kako će NBS politikom kamata utjecati na ponudu i potražnju deviza, dok će intervenirati samo ako dođe do ozbiljnih poremećaja na deviznom tržištu i ako ocjeni da se time ugrožava projicirana inflacija za 2008. od 3 do 6 posto.

Kapital Erste banke veći za 65,9 mil. eura

Srpski ogranak Erste banke obavijestio je kako je u prosincu povećao svoj kapital za 5,15 milijardi dinara (65,9 milijuna eura). Kako se navodi u priopćenju, dokapitalizacija će osigurati dalje povećanje obujma poslovanja s građanima i gospodarstvom. U povećanju kapitala sudjelovali su austrijska središnja Erste banka sa 3,8 milijardi dinara (48,6 milijuna eura), čime je postala vlasnik 73,9 posto dionica i Steiermärkische banka iz Graza sa 1,3 milijarde dinara (17,3 milijuna eura), što joj je donijelo 26 posto vlasništva. Oba dioničara su time zadržala postojeće vlasničke udjele u Erste banci u Srbiji. Prema podatcima Narodne banke Srbije (NBS), kapital Erste banke koncem rujna iznosio je 4,7 milijardi dinara (oko 59 milijuna eura).