Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Iznajmljivanje poslovnih prostora postao je najbolji biznis u Srbiji

Autor: Rato Petković
19. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Cijena građevinskom zemljištu dosegla je tisuću eura za kvadratni metar, a izgrađeno je 140.000 m2 u 2007.

Prema podatcima konzultantske kuće Colliers International, u Beogradu je u 2007. godini sagrađeno 140 tisuća četvornih metara poslovnog prostora, što potvrđuje rašireno uvjerenje da je ulaganje u poslovni prostor najisplativiji posao u Srbiji. Među ulagačima se vodi “bitka” za svaki kvadratni metar slobodne površine na kojem je dozvoljena gradnja poslovnog prostora. Zbog toga je cijena građevinskom zemljištu tisuću eura za kvadratni metar. Godišnje se slobodni prostor za gradnju smanjuje za 10 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obnova ‘Blizanaca’
Predviđa se da će do konca godine ukupna površina poslovnih prostora biti veća od pola milijuna kvadratnih metara. Najveći dio, oko 65 posto, nalazi se u središnjoj zoni, 25 u širem području grada, a 10 posto na njegovoj periferiji. Poslovni prostor se gradi za nepoznatog zakupca jer je potražnja povećana tako da se na useljenje ne čeka dugo. Cijena iznajmljenog poslovnog prostora kreće se od 10 do 30 eura za kvadratni metar, ovisno o lokaciji. U Beogradu je u tijeku izgradnja “blizanca”, bivše zgrade CK SKJ, na ušću Save u Dunav. Zgrada nekadašnjeg Saveza komunista obnovljena je nakon bombardiranja 1999. godine i povećana za tri kata. Nakon oštećenja kupljena je za 300.000 tadašnjih DM. Sad je napunjena brojnim predstavništvima, a nova klijentela čeka da njezin vlasnik završi izgradnju još jedne takve staklene kule površine 20 tisuća kvadratnih metara. Miroslav Mišković je svojedobno kupio poduzeće na čijoj se površini sada gradi sveučilišno naselje, a gradnja je povjerena poduzeću koje posluje u sustavu Miškovićeva Delta holdinga. Najveći ulagači u gradnju poslovnog prostora su izraelske kompanije. Na prostoru starog beogradskog aerodroma sagrađen je “mali grad” pod imenom Airport city koji zauzima 120 tisuća kvadratnih metara. Četiri od ukupno osam poslovnih zgrada već su dobile podstanare među kojima se nalazi i norveška kompanija Telenor, dosad najveći pojedinačni ulagač u Srbiji, koji je iznajmio 13 tisuća kvadratnih metara u objektima što ih je OECD 2006. godine proglasio najboljim “greenfield” ulaganjem u regiji. Investicijski fond CA Immo International uložio je u nekretnine više od 90 milijuna eura kupnjom Belgrade Office Park, poslovnog kompleksa. Devet tisuća kvadratnih metara je izdano, a još 10 tisuća se gradi. U planu je i gradnja Savograda sa 52 tisuće kvadratnih metara. Austrijska osiguravajuća kuća Grawe investirala je u opremanje poslovnog centra veličine 11.600 četvornih metara. Veći dio dan je u zakup. Domaći tajkuni kupuju na aukcijama poduzeća najviše zbog toga što nakon likvidacije dobivaju slobodnu površinu za gradnju poslovnog prostora. Vlasnik poslovnog sustava ITM Toplica Spasojević kupio je za 5,87 milijuna eura Industriju precizne mehanike, jer je time dobio atraktivnu lokaciju površine 44 tisuće kvadratnih metara. Za kupnju spomenutog poduzeća natjecali su se još Filip Zepter, izraelska tvrtka Arlon, ciparski Shapir. Krajnja cijena bila je za 20 posto veća od početne.

Prema podatcima konzultantske kuće Colliers International, u Beogradu je u 2007. godini sagrađeno 140 tisuća četvornih metara poslovnog prostora, što potvrđuje rašireno uvjerenje da je ulaganje u poslovni prostor najisplativiji posao u Srbiji. Među ulagačima se vodi “bitka” za svaki kvadratni metar slobodne površine na kojem je dozvoljena gradnja poslovnog prostora. Zbog toga je cijena građevinskom zemljištu tisuću eura za kvadratni metar. Godišnje se slobodni prostor za gradnju smanjuje za 10 posto.

Obnova ‘Blizanaca’
Predviđa se da će do konca godine ukupna površina poslovnih prostora biti veća od pola milijuna kvadratnih metara. Najveći dio, oko 65 posto, nalazi se u središnjoj zoni, 25 u širem području grada, a 10 posto na njegovoj periferiji. Poslovni prostor se gradi za nepoznatog zakupca jer je potražnja povećana tako da se na useljenje ne čeka dugo. Cijena iznajmljenog poslovnog prostora kreće se od 10 do 30 eura za kvadratni metar, ovisno o lokaciji. U Beogradu je u tijeku izgradnja “blizanca”, bivše zgrade CK SKJ, na ušću Save u Dunav. Zgrada nekadašnjeg Saveza komunista obnovljena je nakon bombardiranja 1999. godine i povećana za tri kata. Nakon oštećenja kupljena je za 300.000 tadašnjih DM. Sad je napunjena brojnim predstavništvima, a nova klijentela čeka da njezin vlasnik završi izgradnju još jedne takve staklene kule površine 20 tisuća kvadratnih metara. Miroslav Mišković je svojedobno kupio poduzeće na čijoj se površini sada gradi sveučilišno naselje, a gradnja je povjerena poduzeću koje posluje u sustavu Miškovićeva Delta holdinga. Najveći ulagači u gradnju poslovnog prostora su izraelske kompanije. Na prostoru starog beogradskog aerodroma sagrađen je “mali grad” pod imenom Airport city koji zauzima 120 tisuća kvadratnih metara. Četiri od ukupno osam poslovnih zgrada već su dobile podstanare među kojima se nalazi i norveška kompanija Telenor, dosad najveći pojedinačni ulagač u Srbiji, koji je iznajmio 13 tisuća kvadratnih metara u objektima što ih je OECD 2006. godine proglasio najboljim “greenfield” ulaganjem u regiji. Investicijski fond CA Immo International uložio je u nekretnine više od 90 milijuna eura kupnjom Belgrade Office Park, poslovnog kompleksa. Devet tisuća kvadratnih metara je izdano, a još 10 tisuća se gradi. U planu je i gradnja Savograda sa 52 tisuće kvadratnih metara. Austrijska osiguravajuća kuća Grawe investirala je u opremanje poslovnog centra veličine 11.600 četvornih metara. Veći dio dan je u zakup. Domaći tajkuni kupuju na aukcijama poduzeća najviše zbog toga što nakon likvidacije dobivaju slobodnu površinu za gradnju poslovnog prostora. Vlasnik poslovnog sustava ITM Toplica Spasojević kupio je za 5,87 milijuna eura Industriju precizne mehanike, jer je time dobio atraktivnu lokaciju površine 44 tisuće kvadratnih metara. Za kupnju spomenutog poduzeća natjecali su se još Filip Zepter, izraelska tvrtka Arlon, ciparski Shapir. Krajnja cijena bila je za 20 posto veća od početne.

Rat za lokacije
Na sličan način prodana je zemunska Geomašina za čiju se kupnju natjecao srbijanski “kralj bakra” Zoran Drakulić, ali je za 4,3 milijuna eura (devet puta više od početne cijene) to poduzeće kupio Nebojša Šaranović, vlasnik više poduzeća među kojima i Avala ade koja ima predstavništvo u Zagrebu. Geomašina ima plac veličine 25 tisuća kvadratnih metara i hale koje zauzimaju 21 tisuću kvadratnih metara, pa je to razlog zašto je postignuta visoka prodajna cijena. Zoran Čičak, svojedobno najbliži suradnik Mirjane Marković, kupio je poduzeće Hidrotehna pokazujući kako mu je biznis važniji od politike. Među građevinskim poduzimačima vodi se “rat” za svaku lokaciju, a obračuni, sa smrtonosnim posljedicama, podsjećaju na scene iz filmova snimljenih o Al Caponeu.

Autor: Rato Petković
19. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close