Predstavljanjem projekata “Sv. Brdo” i “Lički krumpir” ovog vikenda u hotelu Majsić nedaleko od Otočca, nastavljena je realizacija projekta Plato Hrvatska, posvećenog razvoju autohtonog sektora malih i srednjih poduzeća. Plato Hrvatska prvi je projekt takve vrste u Hrvatskoj namijenjen isključivo malom poduzetništvu i koji upravo ovih dana ulazi u završnu fazu provođenja, izjavila je Lea Grdović, glavna koordinatorica projekta iz Županijske komore Zadar.

Mali i veliki
Provođenje projekta otpočelo je u ožujku 2006. godine, kada je Ured HGK u Bruxellesu dogovorio njegovu dvogodišnju implementaciju u Hrvatskoj uz pomoć partnera, Trgovinske komore Istočne Flandrije (VOKA) i flandrijske vlade. Radi se o projektu koji spaja velika i mala poduzeća gdje su velika organizirana kao mentori, a mala kao njihovi učenici, tumači naša sugovornica i dodaje kako upravo male i srednje tvrtke u Hrvatskoj predstavljaju oko 90 posto gospodarskih subjekata, ostvaruju 57 posto ukupnih prihoda te zapošljavaju 53 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske. U Hrvatskoj su u projekt uključene 4 županije i to Karlovačka, Ličko-senjska u jedan Plato tim, dok su Zadarska i Šibensko-Kninska u drugom timu. Svaki od timova predvođen je mentor tvrtkama koje, u suradnji sa Plato Hrvatska koordinatorima, priređuju mjesečne sastanke za mala poduzeća. Dosada je održano po 8 takvih sastanaka za svaki tim, a neke od obrađenih tema su sljedeće: Upravljanje troškovima u malim i srednjim trgovačkim društvima, Kaizen management, Pojašnjenje kriterija financijskog položaja tvrtke, Poduzetništvo i marketing, Upravljanje vremenom, Tender Support System – usluga obavještavanja o otvorenim javnim nabavama, Umrežavanje i korištenje mreže, Financiranje, Emocionalna inteligencija, Uloga Županije u poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva i sl. Razlika između ovakvoga i drugih vrsta udruživanja članica HGK jest u tome, kaže Lea Grdović, što članice Plato Hrvatska projekta nisu istih djelatnosti, a uspjehu projekta doprinosi i činjenica kako se o otvorenim pitanjima malih tvrtki, razgovara otvoreno i u neformalnoj atmosferi. Aktivnost koja se provlači kroz sve faze projekta jest upravo umrežavanje (networking) tj. stvaranje novih kontakata, potencijalnih kupaca i dobavljača, potencijalnih poslovnih suradnika itd.

Plato timovi
Osim mjesečnih sastanaka u listopadu je održan i zajednički sastanak svih Plato Hrvatska timova. Dvodnevno druženje, razmjenjivanje iskustava i primjera dobre prakse, obilježila je posljednja radionica na kojoj je zadatak svakog poduzeća bio navesti koristi prepoznatih tijekom dva radna dana susreta, a koje će u konačnici utjecati na povećanje prihoda tvrtke, povećanje dobiti i smanjenje troškova. Osim domaćih aktivnosti, Plato Hrvatska projekt ima i međunarodni karakter. Kako je dosad Plato metodologija uvedena u 20-ak europskih zemalja, tako se ostvaruju mogućnosti međunarodne razmjene sa svim Plato članicama. Tako je u lipnju ove godine hrvatska delegacija nazočila godišnjoj Plato manifestaciji u Ghentu u Belgiji. Pod geslom “Plato – Istok susreće Zapad”, ostvareni su kontakti sa Plato članicama iz Ukrajine, Rumunjske, Mađarske, Južnoafričke Republike i još nekih država. Nakon dovršetka projekta, odnosno završne svečanosti u veljači u Otočcu, svaka članica dobit će mogućnost korištenja Plato Hrvatska znaka na svojim proizvodima.