Prema pouzdanim izvorima Poslovnog dnevnika, u bankarskoj industriji vlada zabrinutost zbog zakonskog linearlnog ograničavanja kamata na najviše 9,5 posto za kredite namijenjene građanima, a izvjesno je da će na dio poslovnih politika banaka za iduću godinu znatno utjecati nov zakonski režim u pogledu zakonskih zateznih kamata i ugovornih kamata. U Saboru su izglasane prije dvije i pol godine u sklopu moderniziranog Zakona o obveznim odnosima i odredbe o tim kamatama, a stupaju na snagu u novoj 2008. godini. Kao konkretnu posljedicu novih rješenja tako nam navode da će bankari bitno otežati pristupanje kreditima od građana kombinacijom uvjeta koji će se tražiti i strogom procedurom. Kako se izrađuju scenariji u odnosu na privredne subjekte, po najnepovoljnijem scenariju, i odnosu na korporativne klijente (posebno kod onih gdje je rizik klijenta i posla veći) doći će do otežavanja pristupa kreditima, pa se procjenjuje da će to mnoge privredne subjekte u 2008. više nego dosad tjerati na direktno zaduživanje u inozemstvu. Dok se u bankama pripremaju za šok nakon novogodišnjeg slavlja, drukčije, odnosno više neutralno “raspoloženje” nove kamatne odredbe zasad proizvode na Hrvatsku udrugu poslodavaca. U HUP-u napominju da im je umjesto pitanja visine kamata priroritetno zakonsko rješenje za gorući problem s neplaćanjem dugova i neučinkovitom pravnom zaštitom vjerovnika. Dvije odredbe Zakona o obveznim odnosima na koje su zaboravili mnogi, osim bankara, stupaju na snagu 1. siječnja 2008., a unatoč približavanju datuma o njima se jučer nije moglo čuti dodatno objašnjenje u resorima pravosuđa (predlagač zakona) i financija (utjecaj na financije). Novine su sam zakonski način uređenja tog režima te visina zakonskih zateznih kamata i ugovornih kamata. Prema pravnicima i bankarima to znači da od Nove godine prestaje vrijediti Vladina uredba kojom se niz godina reguliralo plaćanje zatezne kamate na iznos duga, a posljednjih godina važila je stopa od 15 posto godišnje. Dužnici koji zakasne s ispunjenjem novčane obveze, uz glavnicu su plaćali 15 posto zatezne kamate na iznos duga, a razvrstani su po novome na dvije skupine prema karakteru subjekta ugovornog odnosa. Tako se uvode umjesto dosad jedinstvene dvije stope zakonskih zateznih kamata. U ugovornim relacijama između privrednih subjekata (te između trgovaca i osoba javnog prava) tzv. kaznena kamata za dug iznosi prema novome 12,5 posto. No u odnosu na ugovore između građana ili, primjerice, građana i financijskih institucija, zakonska zatezna kamata je niža i iznosi 9,5 posto.

Formula za trgovce
Novi zakonski sustav određivanja stope zateznih kamata navodno je usklađen s pravnom stečevinom EU. Vezuje se uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke (što je bio slučaj i početkom 90-ih), pa se u određenju visine stope zateznih kamata te ugovornih kamata uvijek polazi od eskontne stope HNB-a koja već duže iznosi 4,5 posto. Zakonska je novina i mogućnost ugovaranja drukčije stope zateznih zakonskih kamata kod trgovačkih ugovora te ugovora između trgovaca i osoba javnog prava, ali je i ona limitirana. U takvom slučaju kao najvišu stopu kamata koje se tako mogu ugovoriti vrijedi “formula” koja se sastoji od zakonske zatezne kamate uvećane za polovinu te stope. To bi danas iznosilo 18,75 posto (12,5 plus 6,25 jednako je 18,75).No po zakonu sad se stopa ugovorne kamate veže uz stopu dviju navedenih zakonskih zateznih kamata, a ovisi o tome jesu li subjekti trgovačka društva ili fizičke osobe, tj. uvjet je da je to barem jedna ugovorna strana. Ugovorna kamata između osoba, od kojih barem jedna nije trgovac, od Nove godine ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata, a to “administriranje” posebno muči bankare. S obzirom na vezivanje zateznih kamata uz eskontnu stopu HNB-a, to bi danas iznosilo 9,5 posto što znači da krediti za građane ne bi smjeli od nastupajuće 2008. imati višu kamatnu stopu. Tako je zakonom provedeno ograničenje pri kreditiranju građana od banaka prema kojem stope ugovornih kamata ne mogu biti više od stopa zakonskih zateznih kamata. “U bankarskoj industriji prisutno je veliko nezadovoljstvo zbog takvog administriranja, daljnjih restrikcija HNB-a čije mjere stupaju na snagu u isto vrijeme kad i odredbe ZOO-a o kamatama te inflacije koja se 2008. očekuje na razini od 4 do 5 posto. Kombinacija tog propisa, mjera HNB-a i više inflacije imat će za posljedicu da će krediti postati dostupni samo privilegiranima koji ispunjavaju niz uvjeta za dobivanje u vrlo strogoj proceduri”, kaže bankarski sugovornik. Navedene faktore u bankama ugrađuju u planirane budžete za 2008., profite, cjenovnu politiku i ostale elemente, a smatra se da će imati i negativan učinak na dostupnost kreditima za one privredne subjekte koji su razvrstani prema većem riziku klijenta i posla. “Kad administrativno ograničite plafon kod ugovornih kamata, to je isto kao da ste uveli element planske ekonomije. Suzbija se tržišna utakmica jer je postavljena krajnja cijena za prodaju novca dok su svi imputi uključujući i inflanciju izvan kontrole”, objašnjava drugi sugovornik.

Odgođena primjena
Zanimljivo je i pitanje zašto je 2005., onda kad je donošen Zakon o obveznim odnosima s reguliranom primjenom od 1. listopada 2006., Sabor odlučio na dvije godine odgoditi primjenu tih odredbi o ugovornim i zateznim kamatama. Za novo uređenje ugovornih i zateznih kamata govorilo se da će ukloniti niz negativnih pojava te omogućiti fleksibilni sustav određivanja ugovornih i zakonskih zateznih kamata, koji će automatski reagirati na promjene na financijskom tržištu, a ipak je primjena za kamatne odredbe odgođena. Tada je taj potez objašnjen kao nužan jer je to rezultat gospodarskih odnosa, a pritom se isticalo da eskontna stopa HNB-a nema onu funkciju kakvu ima u zemljama Europske unije, tj. nije odraz stvarne vrijednosti novca i tržišta vrijednosnih papira. Ocjenjivalo se da će se 2008. približiti toj ulozi i dobiti onu ulogu koju eskontna stopa ima u zemljama EU. Neki bankari priželjkuju da HNB odgovori kako će se rast inflacije održavati na eskontnu stopu, kojom će se dinamikom reagirati te hoće li eskontna stopa postati tržišna kategorija ili kontrolna.

Nejasna baza za ugovorne kamate

Zakonodavcu se činilo, kad je donesen taj zakon, da bi “baza” za izračun visine ugovorne kamate trebala biti zakonska zatezna kamata koja inače vrijedi za privredu, a to je 12,50 posto. To bi prema zakonskoj formuli uvećavanja baze za 50 posto rezultiralo s 18,75 posto ugovorne kamate koja maksimalno u 2008. može iznositi kod privrednih ugovora i privrednih subjekata. No bilo je i onih koji zastupaju drukčija stajališta. Nastao je golem problem dva tjedna prije stupanja odredaba na snagu, a na što ukazuje arbitar Zagrebačke arbitraže mr. Miljenko Giunio. Smatraju ga autoritetom za kamatna pitanja, a u ovom slučaju tvrdi da nitko ne može reći koja je baza točna za obračun ugovornih kamata za ugovore među privrednim subjektima. Priklanja se drukčijem rješenju, jer smatra da kao bazu treba uzeti zakonsku zateznu kamatu za građane što bi u konačnici umjesto 18,75 posto iznosilo 14,75 posto.