Nisu iznenadila, kao što nisu ni osobito zadovoljila masovna uhićenja u gruntovnicima. Prisutna korupcija radi ubrzavanja raznih upisa stvarnih prava na nekretninama manje-više je javna tajna. Stoga, u mnogo većoj količini od onog što se servira kroz akciju “Gruntovec” javnost je gladna sličnih senzacija o konkretnim udarcima korupciji i kriminalu u pravosuđu. Za taj apetit zadovoljenje može pružiti samo akcija Ministarstvo pravosuđa, tj. upravni nadzor u svim Općinskim sudovima, što USKOK i DORH s razlogom traže. Atipično je za “Gruntovec” da nije proveden uz pomoć građana ili ubačenih poduzetnika agenata koji se obračunavaju s mitologijom jer je od njih tražena, kao što je to bio slučaj s detekcijom korupcije u zdravstvu ili u HFP-u. Kad na red dolazi otkrivanje i procesuiranje pravosudne korupcije, i to zbog “domaće zadaće” u vidu ispunjavanja kriterija zbog napretka Hrvatske u priližavanju EU a ne “nas samih”, razotkriva se da su, uz sudske službenike i odvjetnike, uhićeni ovaj put i građani, a možda i poduzetnici koji su zbog poslovnih manevara potkupljivanjem ubrzavali upise. Po kaznenoj definiciji, nema razlike u primanju i davanju mita. Čini se ipak da su korisnici usluga sudskog aparata podmićivali jer ne funkcionira sustav kojim se hvale političari kad govore da se u sedam dana dobiva zk-a izvadak u Zagrebu i slično. Umjesto “peglanja” stvarnosti za političke potrebe, upravnim nadzorom najbolje je utvrditi bilancu stvarnih razmjera potencijalne korupcije u gruntovnicama. Treba je tražiti u hitno riješenim gruntovnim predmeta svih Općinskih sudova iz razloga što “Gruntovec” potvrđuje prilično jasnu sliku funkcioniranja dijela pravosudnih djelatnika uz mito, na što je umrežen i dio servisa koji opslužuje tko zna kakve poduzetnike koji sudu fingiraju ugovore i dozvole. Takvo stanje više se ne može relativizirati uz pomoć statistike i istraživanja kao što je dosad vlast. U uvjetima izostanka suradnje građana koji, eto, plaćaju mito umjesto da ga otkrivaju USKOK-u, upravnim nadzorom treba razjasniti stvari do kraja. Bez inventure po svim sudovima neće uvjerljivo zvučati političke priče o sve urednijim gruntovnica koje smanjuju zaostatke. Na kraj mitologiji nije stala digitalizacija rada gruntovnica, ali je ona uvedena kao posljedica upravnog nadzora bivše ministrice. U ladicama zk-a odjela u Zagrebu 2005. nađeno je na stotine tisuća “riješenih” predmeta, pritom neotpremljenih i potpisanih običnom olovkom. Čekali su na transfer strankama nakon što ih tko zna koja ekipa, uz nezainteresirano čelništvo suda, prije toga uspješno “kapitalizira”. Tadašnja ministrica plasirala je to kao “bombu”, a iz neobjašnjivih razloga nije odjeknula. Presjecanje puta prema nezakonitom profitu u iznosu od 15-ak milijuna eura, 2005. nije zanimao ni USKOK ni DORH koji danas upiru prstom zbog luksuznog života nekih osumnjičenika.