Sigurno će doći do osvježenja TLM-a s novim ljudima i novom tehnološkom opremom koji su nužni i bez kojih tvrtka ne može biti rentabilna s planiranih 90 posto izvoza. Zahvaljujući novim tehnologijama i obučenijim ljudima TLM će raditi kvalitetnije proizvode od standardnih koji već nude tržišta Kine i Rusije. To će zahtjevati školovane mlađe ljude koji će biti osposobljeni da prate kompjuperiziranu opremu, a TLM će umjesto u dvije raditi u tri smjene uključujući i subotu i nedjelju. Predsjednik uprave TLM-a Ivan Koštan tako je za Poslovni dnevnik predstavio optimistačan pogled na budućnost TLM-a kojeg je proteklog petka HFP prodao domaćem konzorciju u kojem su Aluflexpack, Zagreb Montaža, Feal, Dalekovod i Konstruktor Inženjering. Prema Koštanu, od ukupnih 107 milijuna eura investicija koje se Konzorcij obvezao provesti u roku od tri godine, ulaganja 68 milijuna eura u opremu u Valjaonicu i Prešaonicu mogu započeti otprilike dvije godine od potpisanog ugovora iz razloga što izrada novih strojeva traje između godinu i pol i dvije godine. Ozbiljnijih investicija u svrhu instaliranja nove opreme ne može biti prije isteka dvije godine, pa je dvije nove preše u Prešaonioci realno očekivati srednom 2009. te početkom 2010. novu opremu u Valjaonici. “U prve dvije godine morat će se maksimalno koristiti postojeći kapaciteti. Većom produktivnošću i lakšom nabavkom obrtnog kapitala, moguće je za 10 do 15 posto u postojećim uvjetima povećati sadašnju proizvodnju koja u ovoj godini iznosi 50 tisuća tona valjanih i prešanih proizvida te 10 tisuća tona toplo valjane trake”, kaže Koštan. Struktura ukupnih investicija u iznosu od 75 milijuna eura u Valjaonicu, prema ugovoru, obvezuje investiranje oko 53 milijuna eura u opremu, a 22 milijuna eura čine obrtna sredstva. Ulaganja u Prešaonicu iznose 25 milijuna eura, a od toga u dvije nove preše investicije iznose 15 milijuna eura dok 10 milijuna eura iznose obrtna sredstva. Program demontaže elektrolize i sanacija zemljišta iznosi sedam milijuna eura, a novi vlasnik s tim aktivnostima započinje odmah te se očekuje da će za četiri godine biti završena sanacija 100.000 četvornih metara zemljišta koje će se moći gospodarski iskorištavati. U trećoj godini od potpisivanja ugovora, a nakon tehnološke obnove Valjaonice, očekuje se da će Alulexpack koji je 75-postotni njezin vlasnik, u četiri svoje tvrtke u Hrvatskoj na lokacijama u Zadru, Drnišu, Umagu i Omišu godišnje prerađivati oko 10.000 folija i tankih traka dobivenih iz TLM-a u finalne proizvode s primjenom prvenstveno u prehrambenoj industriji. Riječ je o najakumulativnijim valjanim proizvodima s najvećim stupnjem finalizacije. Isto se tako nakon investicija u Prešaoncu predviđa za Zagreb Montažu, Feal, Dalekovod i Konstruktor da će ostvarivati u punoj proizvodnji 18 tisuća tona prešanih proizvoda koje će maksimalno finalizirati za potrebe građevinarstva.

S obzirom na ugovorenu opskrbu sirovinama za sljedeće četiri godine iz mostarskog Aluminija koja će, primjerice, 2011. narasti na 60 tisuća tona, a od čega je 85 posto aluminijskih blokova, dok su ostalo trupci, TLM ima osiguranu sirovinsku vrijednost u iznosu pola milijarde eura. Pitanje dugoročnih izvora očekuje se da će biti pozitivno riješeno kroz privatizaciju mostarskog Aluminija gdje konačno rješenje, nakon što je na više razina kao najpovoljnija ocijenjena ponuda Glencora i Konzorcija kao TLM-ova novog vlasnika, drži u svojim rukama Vlada Federacije BiH. Navodno se još samo pregovora o količini električne energije i kriterijima za određivanje njezine cijene. Prema Koštanu, na žiroračun TLM-a sjela su sredstva (16 milijuna kuna) koja je Fond preko HPB-a doznačio s namjenom da se provede zbrinjavanje tehnološkog viška u tvrtki. Tako će isplatiti posljednje rate za 80-ak radnika kojima je već prestao radni odnos u TLM-u po osnovu osobnih preferencija iskazanih lani, a do kraja 2007. financirat će se zbrinjavanje još 103 radnika vodeći pritom računa o socijalnom momentu za ljude koji su dugo na bolovanju jer su nesposobni za rad. Do identifikacije radnika koji su stvarni tehnološki višak doći će uvelike u sklopu procesa pripajanja kojim će se za desetak dana dvije tvrtke kćerke, Valjaonica i Prešaonica, pripojiti matičnoj kompaniji. Najviše stvarnog viška uprava očekuje u administraciji i režiji, no Koštan navodi i ostavljenu mogućnost da putem prirodnog odljeva i sporazumnim odlaskom u mirovinu, zaposlenost u TLM-u bude niža od 1400 radnika koliko ih po ugovoru novi vlasnik treba zadržati u radnom odnosu tijekom tri godine od zaključenja ugovora. Starosna struktura zaposlenih u TLM-u je dosta visoka te prosječno iznosi 47 godina i 24 godine staža, a ugovorom je ostavljena mogućnost tvrtki da iz vlastitih sredstava financira otpremnine onima koji žele otići u prijevremenu mirovinu što će vjerojatno novi vlasnik iskoristiti. Takva mogućnost veže se uz poštivanje kolektivnog ugovora, a cilj joj je da se s mlađim ljudima poboljaša “krvna slika” u proizvodnji. “S obzirom na nepovoljnu starosnu strukturu i odnos proizvodnih i neproizvodnih zanimanja omogućili smo novom vlasniku, ako s obje strane postoji volja za prijevremenim odlaskom u mirovinu, da po istim uvjetima isplati otpremnine kako bi se popravila i dobna i kvalifikacijska struktura. To je nasušno potrebno TLM-u jer se u protivnom ne bi se opravdala ulaganja, sredstva bi bila potrošena bez efekta”, zaključuje Zdravko Burazer, predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca pri HUS-u koji od 1503 radnika TLM-a ima 1154 sindikalnih članova.