Ovogodišnji prihodi Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) dosegnut će prema posljednjim prognozama rekordnih 658 milijardi dolara, što je 9-postotni rast u odnosu na prošlu godinu. Rezultat je to rapidnog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu i OPEC-ove odluke o povećanju proizvodnje. Amerikanci su otišli i korak dalje pa tako produžena ruka njihovog ministarstva energetike, Energy Information Administration, ističe da će već iduće godine prihod OPEC-a narasti na 762 milijarde dolara. Posebno zanimljivo bilo bi vidjeti dobit špekulativnih fondova koji su ovaj mjesec pogurnuli barel na prag psihološke granice od 100 dolara, no zasad tih podataka nema.Snažan ovogodišnji rast cijena nafte, odnosno upeterostručenje njene vrijednosti u odnosu na 1998. godinu, ojačalo je političe mišiće nekih članica naftnog kartela poput Venezuele i Irana. Isto tako zemlje koje su nekad bile tek proizvođači nafte danas osnivaju velike državne investicijske fonde ulažući novac širom svijeta, dok ogromna sredstva idu u razvoj domaćih privreda. Bez sumnje članice OPEC-a postaju sve moćnije. Venezuela trenutno distribuira gorivo građanima Londona, Kubi prodaje sirovu naftu po povlaštenim cijenama te kupuje problematičan argentinski dug.
Socijalistički predsjednik Venezuele Hugo Chavez također ulaže u velike infrastruktuirne projekte u zemlji čime jača svoju popularnost. Zahvaljujući rastućim prihodima od nafte iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad odoljeva sankcijama Ujedinjenih naroda i SAD-a. No ono što pomaže ovim dvjema državama moglo bi predstavljati otežavajujuću okolnost za Saudijsku Arabiju, dosadašnjeg saveznika Amerike. Washington, naime, pritišće tamošnju vladu na povećanje proizvodnje i traži njenu osudu iranskog nuklearnog programa čime rastu tenzije u Perzijskom zaljevu. Prihod Saudijske Arabije od nafte bit će 19 posto veći nego su govorile prognoze s početka godine, međutim neki analitičari smatraju da zapravo Saudijci strahuju od mogućeg drastičnog poskupljenja nafte jer bi alternativni izvori energije mogli smanjiti potražnju za njihovom naftom, uslijed čega bi došlo do kolapsa tamošnje privrede. Pa ipak, zemlje OPEC-a danas ulažu u vrijednosne papire diljem svijeta čime smanjuju rizik od takvog scenarija, što nije bio slučaj tijekom krize 1979. godine. Financijska kuća Morgan Stanley napominje da se tri od pet najvećih državnih investicijskih fondova nalazi u zemljama OPEC-a.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu