Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Naftni kartel OPEC ove godine ostvario 658 mlrd. dolara prihoda

Autor: Miho Dobrašin
14. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Rapidnim rastom cijene nafte jača moć i međunarodni utjecaj članica kartela poput Venezuele i Irana

Ovogodišnji prihodi Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) dosegnut će prema posljednjim prognozama rekordnih 658 milijardi dolara, što je 9-postotni rast u odnosu na prošlu godinu. Rezultat je to rapidnog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu i OPEC-ove odluke o povećanju proizvodnje. Amerikanci su otišli i korak dalje pa tako produžena ruka njihovog ministarstva energetike, Energy Information Administration, ističe da će već iduće godine prihod OPEC-a narasti na 762 milijarde dolara. Posebno zanimljivo bilo bi vidjeti dobit špekulativnih fondova koji su ovaj mjesec pogurnuli barel na prag psihološke granice od 100 dolara, no zasad tih podataka nema.Snažan ovogodišnji rast cijena nafte, odnosno upeterostručenje njene vrijednosti u odnosu na 1998. godinu, ojačalo je političe mišiće nekih članica naftnog kartela poput Venezuele i Irana. Isto tako zemlje koje su nekad bile tek proizvođači nafte danas osnivaju velike državne investicijske fonde ulažući novac širom svijeta, dok ogromna sredstva idu u razvoj domaćih privreda. Bez sumnje članice OPEC-a postaju sve moćnije. Venezuela trenutno distribuira gorivo građanima Londona, Kubi prodaje sirovu naftu po povlaštenim cijenama te kupuje problematičan argentinski dug.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Socijalistički predsjednik Venezuele Hugo Chavez također ulaže u velike infrastruktuirne projekte u zemlji čime jača svoju popularnost. Zahvaljujući rastućim prihodima od nafte iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad odoljeva sankcijama Ujedinjenih naroda i SAD-a. No ono što pomaže ovim dvjema državama moglo bi predstavljati otežavajujuću okolnost za Saudijsku Arabiju, dosadašnjeg saveznika Amerike. Washington, naime, pritišće tamošnju vladu na povećanje proizvodnje i traži njenu osudu iranskog nuklearnog programa čime rastu tenzije u Perzijskom zaljevu. Prihod Saudijske Arabije od nafte bit će 19 posto veći nego su govorile prognoze s početka godine, međutim neki analitičari smatraju da zapravo Saudijci strahuju od mogućeg drastičnog poskupljenja nafte jer bi alternativni izvori energije mogli smanjiti potražnju za njihovom naftom, uslijed čega bi došlo do kolapsa tamošnje privrede. Pa ipak, zemlje OPEC-a danas ulažu u vrijednosne papire diljem svijeta čime smanjuju rizik od takvog scenarija, što nije bio slučaj tijekom krize 1979. godine. Financijska kuća Morgan Stanley napominje da se tri od pet najvećih državnih investicijskih fondova nalazi u zemljama OPEC-a.

Ovogodišnji prihodi Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) dosegnut će prema posljednjim prognozama rekordnih 658 milijardi dolara, što je 9-postotni rast u odnosu na prošlu godinu. Rezultat je to rapidnog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu i OPEC-ove odluke o povećanju proizvodnje. Amerikanci su otišli i korak dalje pa tako produžena ruka njihovog ministarstva energetike, Energy Information Administration, ističe da će već iduće godine prihod OPEC-a narasti na 762 milijarde dolara. Posebno zanimljivo bilo bi vidjeti dobit špekulativnih fondova koji su ovaj mjesec pogurnuli barel na prag psihološke granice od 100 dolara, no zasad tih podataka nema.Snažan ovogodišnji rast cijena nafte, odnosno upeterostručenje njene vrijednosti u odnosu na 1998. godinu, ojačalo je političe mišiće nekih članica naftnog kartela poput Venezuele i Irana. Isto tako zemlje koje su nekad bile tek proizvođači nafte danas osnivaju velike državne investicijske fonde ulažući novac širom svijeta, dok ogromna sredstva idu u razvoj domaćih privreda. Bez sumnje članice OPEC-a postaju sve moćnije. Venezuela trenutno distribuira gorivo građanima Londona, Kubi prodaje sirovu naftu po povlaštenim cijenama te kupuje problematičan argentinski dug.

Socijalistički predsjednik Venezuele Hugo Chavez također ulaže u velike infrastruktuirne projekte u zemlji čime jača svoju popularnost. Zahvaljujući rastućim prihodima od nafte iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad odoljeva sankcijama Ujedinjenih naroda i SAD-a. No ono što pomaže ovim dvjema državama moglo bi predstavljati otežavajujuću okolnost za Saudijsku Arabiju, dosadašnjeg saveznika Amerike. Washington, naime, pritišće tamošnju vladu na povećanje proizvodnje i traži njenu osudu iranskog nuklearnog programa čime rastu tenzije u Perzijskom zaljevu. Prihod Saudijske Arabije od nafte bit će 19 posto veći nego su govorile prognoze s početka godine, međutim neki analitičari smatraju da zapravo Saudijci strahuju od mogućeg drastičnog poskupljenja nafte jer bi alternativni izvori energije mogli smanjiti potražnju za njihovom naftom, uslijed čega bi došlo do kolapsa tamošnje privrede. Pa ipak, zemlje OPEC-a danas ulažu u vrijednosne papire diljem svijeta čime smanjuju rizik od takvog scenarija, što nije bio slučaj tijekom krize 1979. godine. Financijska kuća Morgan Stanley napominje da se tri od pet najvećih državnih investicijskih fondova nalazi u zemljama OPEC-a.

OPEC poziva potrošače na akcije u vezi cijena

Na sastanku OPEC-a koji će se ovaj vikend održati u Rijadu, članice kartela pozvat će zemlje potrošače da sudjeluju u spuštanju rekordnih cijena nafte koje su uvelike pod utjecajem zbivanja na financijskim tržištima, kazao je alžirski ministar energetike i rudarstva Chakib Khelil. Najveći uvoznici nafte pozvali su OPEC da poveća svoju proizvodnju kako bi se prigušio drastični uzlet cijena nafte. OPEC se dosad odupirao tim pozivima, tumačeći kako su njegove isporuke nafte dostatne te da je tržište nafte izvan kontrole. Špekulatori, slabi američki dolar i političke napetosti razlozi su povećanja cijena nafte sa 60 dolara početkom godine, drže u tom naftnom kartelu. Idući sastanak članica kartela na kojem će se odlučivati o proizvodnji zakazan je za 5. prosinca u Abu Dhabiju.




Autor: Miho Dobrašin
14. studeni 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close