Hrvatska udruga nakladnika – Huna, koja okuplja 17 malih i srednjih nakladnika, usprotivila se na jučerašnjoj konferenciji za novinare uvođenju jedinstvene cijene knjige po hitnom postupku – Uredbom. U Huni, čije članice prema vlastitu priznanju tiskaju trećinu od oko 1500 naslova godišnje u Hrvatskoj, smatraju da je riječ o preozbiljnoj stvari da bi se to rješavalo parcijalno favorizirajući samo jednu stranu, tj. knjižare.Potpredsjednik udruge Miro Radnić objasnio je da se njihova prva načelna primjedba odnosi na kratkoću roka za podnošenje primjedbi na tekst Prijedloga, koji je bio samo 14 dana. Smatra da je taj rok manipulativan jer je zbog nedostatka vremena za ozbiljnije proučavanje materije većinu potencijalnih primjedbi na tekst moguće ad hoc odbaciti. Huna se također protivi principu Vlade da da bitne stvari u hrvatskoj kulturi rješava parcijalno podzakonskim aktima te tako zaobilazii legislativnu saborsku proceduru u kojoj bi se mnogo bolje mogla urediti stvar. “Parcijalno propisivanje podzakonskih akata o formiranju cijena nije dostatno da se uvede red na tržište jer ne štiti knjigu kao kulturno dobro, a organičava slobodno tržište koje postoji za druge proizvode”, kazala je tajnica udruge Martina Belić. Osim načelnih prigovora, u Huni imaju primjedbi na odredbe Prijedloga, koji bi prema prijedlogu Ministrstva kulture trebao biti pretočen u Uredbu, kojim se kao arbirtražno tijelo za izuzeće od jedinstvene cijene knjige na 12 mjeseci, kao i sve ostalo, određuje Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK. Radnić smatra da je takvo rješenje neizbalansirano te da protežira knjižare u odnosu na sve ostale sudionike u nastanku knjige. Iako ni u samoj udrugi nisu sigurni što bi “jedinstvena cijena knjige” mogla donijeti, upozoravaju da bi rokovi morali biti kraći – šest mjeseci, a nadzor i arbitraža trebali bi biti u rukama Ministarstva kulture, a ne jedne od zainteresiranih strana. Na konferenciji su spomenute i prakse u drugim državama s jedinstvenom cijenom, no zaključeno da to ne može poslužiti kao smjerokaz u hrvatskom slučaju. Razlog za to leži u činjenici da je svaka država specifična pa tako jedinstvena cijena knjige dobro funkcionira u Njemačkoj ili Francuskoj, no navedeni su primjeri Švedske i Mađarske u kojima je, prema riječima sudionika konferencije, jedinstvena cijena dovela do sloma knjižarske djelatnosti pa je ukinuta. Hrvatska je pak jedna od rijetkih u Europi koja nema PDV na knjigu.Zaključak Hune je da ne bi trebalo brzati s donošenjem parcijalnih rješenja već bi u redovnoj proceduri trebalo donijeti zakon kojim bi se uređivala proizvodnja, cijena i promet knjigama.
U udruzi nakladnika upozoravaju da bi nadzor i arbitraža trebali biti u rukama Ministarstva kulture, a ne jedne od zainteresiranih strana
Hrvatska udruga nakladnika – Huna, koja okuplja 17 malih i srednjih nakladnika, usprotivila se na jučerašnjoj konferenciji za novinare uvođenju jedinstvene cijene knjige po hitnom postupku – Uredbom. U Huni, čije članice prema vlastitu priznanju tiskaju trećinu od oko 1500 naslova godišnje u Hrvatskoj, smatraju da je riječ o preozbiljnoj stvari da bi se to rješavalo parcijalno favorizirajući samo jednu stranu, tj. knjižare.Potpredsjednik udruge Miro Radnić objasnio je da se njihova prva načelna primjedba odnosi na kratkoću roka za podnošenje primjedbi na tekst Prijedloga, koji je bio samo 14 dana. Smatra da je taj rok manipulativan jer je zbog nedostatka vremena za ozbiljnije proučavanje materije većinu potencijalnih primjedbi na tekst moguće ad hoc odbaciti. Huna se također protivi principu Vlade da da bitne stvari u hrvatskoj kulturi rješava parcijalno podzakonskim aktima te tako zaobilazii legislativnu saborsku proceduru u kojoj bi se mnogo bolje mogla urediti stvar. “Parcijalno propisivanje podzakonskih akata o formiranju cijena nije dostatno da se uvede red na tržište jer ne štiti knjigu kao kulturno dobro, a organičava slobodno tržište koje postoji za druge proizvode”, kazala je tajnica udruge Martina Belić. Osim načelnih prigovora, u Huni imaju primjedbi na odredbe Prijedloga, koji bi prema prijedlogu Ministrstva kulture trebao biti pretočen u Uredbu, kojim se kao arbirtražno tijelo za izuzeće od jedinstvene cijene knjige na 12 mjeseci, kao i sve ostalo, određuje Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK. Radnić smatra da je takvo rješenje neizbalansirano te da protežira knjižare u odnosu na sve ostale sudionike u nastanku knjige. Iako ni u samoj udrugi nisu sigurni što bi “jedinstvena cijena knjige” mogla donijeti, upozoravaju da bi rokovi morali biti kraći – šest mjeseci, a nadzor i arbitraža trebali bi biti u rukama Ministarstva kulture, a ne jedne od zainteresiranih strana. Na konferenciji su spomenute i prakse u drugim državama s jedinstvenom cijenom, no zaključeno da to ne može poslužiti kao smjerokaz u hrvatskom slučaju. Razlog za to leži u činjenici da je svaka država specifična pa tako jedinstvena cijena knjige dobro funkcionira u Njemačkoj ili Francuskoj, no navedeni su primjeri Švedske i Mađarske u kojima je, prema riječima sudionika konferencije, jedinstvena cijena dovela do sloma knjižarske djelatnosti pa je ukinuta. Hrvatska je pak jedna od rijetkih u Europi koja nema PDV na knjigu.Zaključak Hune je da ne bi trebalo brzati s donošenjem parcijalnih rješenja već bi u redovnoj proceduri trebalo donijeti zakon kojim bi se uređivala proizvodnja, cijena i promet knjigama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu