Podaci o sumnjivim privatizacijskim postupcima koje je od Hrvatskog fonda za privatizaciju zatražilo Državno odvjetništvo RH stigli su u sjedište državnog tužiteljstva u Gajevoj ulici prije nekoliko dana. Rok da postupi po zamolbi, tj. zahtjevu DORH-a te da ga pismeno izvijesti do sredine rujna o svoj imovini tvrtki koja nije bila na popisu imovine u elaboratima o pretvorbi, HFP je u cijelosti ispoštivao, njihovo izvješće nosi nadnevak 14. rujna, a prema informacijama iz DORH-a tamo se nalazi od utorka 17. rujna, dakle već više dana. Ipak, sadržaj materijala koji će biti povod tužiteljstvu da odluči o daljnjim koracima, a što je kao nastavak logične procedure bio poznat podatak u samom startu plasiranja tog zahtjeva glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića 27. kolovoza prema predsjedniku Fonda Grgi Iveziću, jučer je, barem za Poslovni dnevnik, ostao nepoznanica.

Ispoštovan rok
U Hrvatskom fondu za privatizaciju mjerodavnih za informiranje javnosti praktički više nema, odnosno vezanu su svima ruke za davanje informacija o tom materijalu, a s druge strane u DORH kategorički tvrde da Fond nije ničim ograničen da materijal koji je dostavio tužiteljstvu transparentno ne predstavi javnosti. U HFP-u tvrde da ne smiju davati podatke jer je DORH pravni zastupnik Fonda, a u DORH-u tvrde da nije istina da bi bilo tko s vrha DORH-a zabranio predsjednku Fonda Iveziću i njegovim službenicima da o materijalu pouzdano i transparentnom informiraju javnost što zahtijevaju načela pravne sigurnosti ulagača. Glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin potvrdila je da je HFP ispoštovao rok u kojemu je trebao dostaviti tražene podatke, no nije otkrila ni to koliko materijala su dobili od Fonda. “Državno odvjetništvo proučiti će dostavljene podatke i potom donijeti odluku o daljnjim koracima”, kazala je za Hinu, dodavši kako je za sada prerano nagađati kada će se donijeti odluka o daljnjem državnoodvjetničkom postupanju. Bajić je od predsjednika Fonda Grge Ivezića 27. kolovoza zatražio da do sredine rujna dostavi sve podatke o prodaji tvrtki i nekretnina po članku 47. Zakona o privatizaciji, odnosno onih tvrtki čija sva imovina nije unesena u elaborate o pretvorbi. Odluka tužiteljstva rezultat je nastavka antikorupcijske akcije “Maestro”, u kojoj je zbog primanja mita, uz dva mlađa potpredsjednika Fonda, uhićen i potpredsjednik HFP-a za pravne poslove Josip Matanović koji je tamo, kažu u DORH-u, već 17 godina što ima značajnu pozadinu. I ovaj materijal sačinila je pravna služba HFP-a, a potvrdi li se da su u provedbi Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakona o privatizaciji postojali propusti zbog kojih je oštećena država, može se čuti da DORH namjerava sve ono što ne uspije obuhvatiti kaznenim postupkom – zbog eventualnih zastara i poteškoća u dokazivanju, nastojati riješiti kroz svoju građanskopravnu djelatnost putem zahtjeva za povrat imovine državi. To se inače neslužbeno navodi kao propust mjerodavnih u HFP-u jer su postupajući po članku 47. Zakona o privatizaciji to trebali činiti pri spoznaji o postojanju nekretnina koje u pretvorbi nisu procijenjene, a kao posljedica toga i dalje su dio državne imovine. Po tome ispada da se nalaze u u protupravnom posjedu, a da bude stvar još pravno složenija navodi se neosnovano knjiženje u zemljišne knjige.

Vratiti državi
I dok mediji nagađaju o količinama imovine privatiziranih tvrtki koje nisu procjenjene te su kupljene uz znatno nižu cijenu, čini se da se represijom ne prijeti vlasnicima koji su sticali imovinu u dobroj vjeri. Za razliku od toga u nezahvalnijoj poziciji su pojedini u sudstvu zbog pitanja nezakonitog upisa u zemljišne knjige, procjenitelji i djelatnici pravnog prednika HFP-a iz vremena provođenja pretvorbe. Rad DORH-a na popisu državnih nekretnina, posebno zemljišta, koje su navodno izvan kontrole i nadzora, bit će vrlo složen, pa se tako nadaju da će barem djelomice uspjeti u teškom zadatku koji je njega dopao, kako to ističe Bajić. Polazeći od potencijalnih 20-ak milijuna četvornih metara zemljišta koje ne može biti privatizirano, a završilo je u privatnim rukama, zadatak je DORH-a te nekretnine vratiti državi, za što objašnjavaju imaju vremena do 2010. Tada na snagu stupa načelo povjerenja u zemljišne knjige, kažu u DORH-u.