Češki elektroenergetski div ČEZ zainteresiran je za ulazak u vlasničku strukturu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), a krajem kolovoza kompanija je dostavila pismo o namjeri, pišu podgoričke Vijesti. Prema pisanju Vijesti, već danas će se u Beogradu opet sastati predstavnici ČEZ-a i EPCG-a, predvođeni izvršnim direktorom Srđanom Kovačevićem, koji nije sudjelovao na prvom sastanku. Interes ČEZ-a za EPCG nije novost jer je kompanija sudjelovala na prvom natječaju za prodaju Termoelektrane i 31 posto dionica Rudnika uglja kada je postupak poništen zbog tehničkih nedostataka dostavljenih ponuda, što je, kako tvrdi neimenovani crnogorski izvor Poslovnog dnevnika, samo druga riječ za političke spletke glede cijelog niza poništenih privatizacijskih natječaja u Crnoj Gori.

I Norvežani u igri
Na drugom natječaju ČEZ se nije pojavio. Priliku da preuzme Rudnik i uđe u posao s EPCG ima sada jer je pod pritiskom SDP-a i opozicije vlada poništila i drugi natječaj i već gotovo završen postupak prodaje En plus grupi. Isti izvor Poslovnog dnevnika podsjetio je kako je ČEZ već mnogo prije počeo kupovati dionice Elektroprivrede kad su stajale samo jedan euro (cijena na burzi jučer je porasla s devet na 9,65 eura nakon vijesti o interesu ČEZ-a), a ČEZ je izašao iz vlasničke strukture Elektroprivrede na tri eura kad je proračunao da se s vladom Crne Gore neće uspjeti dogovoriti o ulasku u kompaniju. Promet dionicom jučer je premašio 333.000 eura. Prema izvoru Poslovnog dnevnika, nema sumnje da će biti raspisan natječaj, na koji će se osim ČEZ-a sigurno javiti i norveški Statkraft. Tko će na natječaju dobiti, vrlo bi lako moglo ovisiti o tadašnjem dogovoru vladajućih crnogorskih stranaka. Elektroprivreda duguje svima, i svi su njoj dužni, a ako se sredi poslovanje tvrtke, jer nije ni poznato koliki su gubici, a ima ih puno zbog raširenih krađa struje iz sustava, dionice bi mogle biti i mnogo skuplje. Prema neslužbenim informacijama, na sastancima čelnika EPCG i ČEZ-a razgovarat će se o različitim mogućnostima ulaganja od 400 do 500 milijuna eura. Stručni tim iz EPCG i Rudnika uglja, čiji je najhrabriji i jedini javno deklarirani član Vojin Đukanović, pripremio je četiri alternative o kojima će se vlada izjasniti do kraja mjeseca. Prva je model dokapitalizacije energetske kompanije, gdje bi EPCG izdao 45 milijuna dionica nominalne vrijednosti 8,7 eura, koje bi kupio potencijalni strateški partner i postao vlasnik. Poslije toga država bi smanjila vlasništvo u EPCG sa 70,59 posto na 50,56, a dobila bi oko 400 milijuna eura za investiranje. Taj novac, uz moguća kreditna zaduženja, omogućava gradnju termobloka i hidroelektrana, pretvaranje EPCG u profitabilnu kompaniju i eventualno eliminiranje uvoza, smatraju autori studije. Drugi je prijedlog sličan aranžmanu koji je ČEZ sklopio s Republikom Srpskom o gradnji termoelektrane Gacko. U toj varijanti EPCG i potencijalni investitor formirali bi zajedničku tvrtku u kojoj bi odnos bio 49:51 u korist investitora.

Velike investicije
Ulog EPCG bio bi prvi blok Termoelektrane, dok bi investitor osigurao 130 milijuna ulaganja i dao jamstvo za kredit za gradnju drugog bloka. Treća mogućnost je da država proda dio dionica u EPCG-u i smanji vlasništvo na 51 posto, a onda ulaže u razvoj kompanije. Posljednji je prijedlog stručnog tima, koji ne uključuje strateškog partnera, kreditno zaduženje od 275 milijuna eura za investicije.

Manjinski dioničari zasad suzdržani

Udruga manjinskih dioničara EPCG se s predstavnicima ČEZ-a sastala još prije šest tjedana u Beogradu kako bi u neformalnom razgovoru ispitali njihov interes. “Pismo nije neočekivano. Ali prije eventualnih aranžmana mora se osigurati poštivanje Ustava i tržišno poslovanje Elektroprivrede. Nije isto kad se kupuje ‘krava’ koja gubi 30 milijuna eura i ona koja ima 150 milijuna zarade”, izjavio je predsjednik Udruge Vasilije Miličković. Rekao je da bez obzira na pismo namjere ČEZ-a mora biti objavljen međunarodni natječaj i poštivana procedura. “Treba definirati uvjete kako bi se eliminirala mogućnost pojavljivanja off-shore kompanija. Tražit ću od uprave pisanu informaciju o sastancima kako bi postupak bio javan. Očekujem da to odobri i pravi strateški partner. Nećemo dopustiti tajne razgovore i postotke za pregovarače”, zaključio je Miličković.