Europska središnja banka našla se pred velikom dilemom. Jer makroekonomski indikatori vrlo jasno prizivaju daljnje stezanje monetarnog obruča, ali kako pritom ignorirati zabrinjavajuće nisku razinu likvidnosti i visoke tenzije na financijskim tržištima? Kreatori monetarne politike u Eurolandu, poput britanskih su kolega, odlučili uvažiti ovo potonje, suzdržavši se promjene ključnih kamatnih stopa (zadržavši refi kamatnu stopu na 4,0 posto), baš kao što su to dan ranije učinile središnje banke Kanade i Australije. No monetarne vlasti na Starom kontinentu nedvojbeno i dalje drže prst na obaraču, što zapravo u ovom trenutku većini još uvijek ne predstavlja neki osobit problem. Puno veća briga je nastavak dosadašnje prakse izravnih intervencija, uvjetovane alarmantnim rastom kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu novca, na što je samo jučer utrošeno više od četrdeset milijardi eura. Nakon čega je lajtmotiv jučerašnje trgovine na kontinentalnim tržištima kapitala bilo relativno lako pogoditi. Jer bilo kakav spomen krize i rastućih kamatnih stopa u istoj rečenici automatski skreće pozornost ulagača u smjeru izdanja financijskih institucija, koje su još jednom ponijele najveći teret rasprodaje, te zahvaljujući svojoj veličini (iskazanoj tržišnom kapitalizacijom), povukle za sobom i većinu burzovnih indeksa. A pritom niti blistava izvedba dionica resources sektora nije bila od velike koristi, ne uspijevajući u dovoljnoj mjeri neutralizirati negativan utjecaj banaka. I to unatoč činjenici da su kuloari već smislili prilično bombastičan scenarij. Naime, još se ranije nagađalo da je BHP Billiton, najveća svjetska rudarska kompanija, bacio oko na Rio Tinto, jednog od svojih najvećih rivala i trećeg po veličini u svijetu (između je samo Anglo American).

No većina je na te špekulacije odmahivala rukom, navodeći regulatorne prepreke koje bi, zbog dominantnog utjecaja na brojnim tržištima, takvu kombinaciju učinile teško ostvarivom. Ili poprilično osakatile novostvorenu kompaniju koja bi, ponovo zbog regulatora i straha od nekakvog monopola, bila prisiljena na radikalne poteze u vidu prodaje dijela aktive. Najnovije pak glasine idu upravo u tom smjeru, samo što se ovoga puta (u Financial Timesu) navodi kako bi vrijedan plijen BHP Billiton bio spreman podijeliti s brazilskim divom CVRD, (između ostaloga) najvećim svjetskim proizvođačem željezne rudače. Čime se Rio Tinto ugurao u sam vrh ljestvice dobitnika, ostvarivši rast cijene dionica od 4,1 posto, i nanovo aktualiziravši scenarij strateške konsolidacije u sektoru, kojim su profitirala i ostala izdanja. Pa čak i BHP Billiton, koji je, što baš nije čest slučaj za potencijalnog predatora, namaknuo visokih 2,2 posto, nadvisivši imena kao što su Antofagasta (+1,3 posto) i Xstrata (+1,4 posto). Što je još važnije, time su rudari u značajnoj mjeri anulirali negativan rezultat prouzročen subprime kaosom koji uporno gazi bankovna izdanja. A o potonjih je jučer bilo posve iluzorno očekivati bilo kakav pozitivan doprinos, osobito nakon što je Standard Chartered, koji se zapravo i nije često spominjao u svom tom kaosu, dao nogu (službena verzija, naravno, zvuči puno uglađenije) čelniku odjela risk-managementa, “zaradivši” time pad cijene dionica od 3,2 posto. Dnevni je minus je u slučaju najvećih rivala na Otoku bio tek neznatno manje bolan, dok su suparnici na kontinentu ipak bili donekle pošteđeni masovnije likvidacije, provukavši se s tek podnošljivim minusom. Uostalom, famozna IKB banka, koja je sve do nedavno bila na rubu stečaja, jučer je ubilježila rast cijene dionica od 2 posto, pokazujući kako povjerenje ulagača i nije tako krhko kako se ranije vjerovalo.

Pozitivne preporuke podigle Infineon 6,2 posto

A po uzoru na Wall Street, svoje su poklonike oduševila oduševili hi-tech lideri, što se u prvom redu odnosi na Infineon, koji se na krilima pozitivnih preporuka Dresdner Kleinworta domogao rasta od čak 6,2 posto. Taj je skok inicirao nešto rasprostranjeniji rally unutar sektora.