Kritična godina za zagrebačko tržište poslovnih prostora bila je 2006. Ponuda je tada bila na vrhuncu, a mnogi su tvrdili da će novoizgrađene poslovne zgrade ostati prazne. Najamnine su prošle godine znatno pale, čak do 15 eura po kvadratu za prostore A klase, a stopa nepopunjenosti je skočila na 14 posto u prvom kvartalu ove godine. Međutim, takva situacija nije dugo potrajala, tvrdi Arn Willems iz zagrebačkog ureda tvrtke CB Richard Ellis. “Već u drugom tromjesečju primijetili smo rast najamnina, a stopa nepopunjenosti pala je na 8 posto,” objašnjava Willems.

Poslovne zgrade
Taj je rast prvenstveno, dodaje, potaknut povećanjem samopouzdanja onih najmodavaca čije su zgrade već u potpunosti ili gotovo popunjene. Mnogi od njih su uvjereni da će i ono malo preostalog prostora biti popunjeno. U posljednje dvije godine većina investitora je prestala graditi poslovne zgrade i okrenula se nekim profitabilnijim nekretninama poput trgovačkih prostora. No s ponovnim rastom najamnina i smanjenjem stope nepopunjenosti investitori su ponovno zainteresirani za gradnju poslovnih zgrada. Cijene zemljišta rastu i teško je, tvrdi Willems, naći zemljište po realnim cijenama. No još ima atraktivnih parcela na tržištu, i to na relaciji od Držićeve do Domovinskog mosta, a na Vukovarskoj od Savske do Heinzlove postoje još 2-3 zanimljive lokacije. Godišnja bi popunjenost prostora trebala ostati na razini od 80.000 do 100.000 četvornih metara, a stopa nepopunjenosti trebala bi se smanjiti na 5 do 6 posto u sljedećih 12 mjeseci, prognoziraju u tvrtki Richard Ellis. Najamnine će nastaviti rasti te će u sljedećih 24 mjeseca vrlo vjerojatno dostići 17 eura po kvadratu. Izvješće Richard Ellisa za srednju i istočnu Europu pokazalo je rezultate slične zagrebačkim. Primijećeno je smanjenje stopa nepopunjenosti, a razina iznajmljivanja prostora je solidna što pritišće cijene prema gore. CB Richard Ellis EU-27 Vacancy Rate Index bilježi pad već deveti kvartal zaredom i 10 posto je niži u odnosu na prošlu godinu. Najveći rast popunjenosti uredskih prostora dogodio se u zapadnoeuropskim metropolama poput Londona, Bruxellesa i Dublina, ali i u gradovima srednje i istočne Europe. Zbog toga su se investitori okrenuli gradnji poslovnih prostora, a taj je trend najjači u Parizu i Moskvi gdje su se planirane investicije u sljedeće dvije godine povećale za 200 posto u odnosu na protekle dvije godine. No postoji znatna razlika u postotku planiranih u odnosu na postojeće projekte u zapadnoj i istočnoj Europi. Tako je na zapadu taj postotak 4 posto uz iznimku Madrida koji se kreće oko 11 posto, dok razina projekata koji će se izgraditi u sljedeće dvije godine u Moskvi čini 20 posto postojećih poslovnih građevina. Ista je situacija i s ostalim tržištima koja su još u razvojnoj fazi poput Praga, Budimpešte i Varšave. U Bratislavi je zbog povećane potražnje također došlo do povećane popunjenosti prostora i dok su se najamnine izvan grada smanjile, u centru grada su ostale nepromijenjene.

Rast će potražnja
Prag je u ovom dijelu Europe iznimka, te je najam prostora u drugom kvartalu pao 33 posto u odnosu na prošlu godinu, no s obzirom na malu količinu prostora koja se očekuje na tržištu doći će do pada stope nepopunjenosti i rasta najamnina. Ciklički karakter tržišta poslovnih prostora pokazuje da će u sljedećih godinu-dvije rasti potražnja i najamnine, a zbog toga i investicije u nove prostore. Nakon toga moglo bi opet nastupiti usporavanje tržišta s obzirom na nove prostore koji će se pojaviti na tržištu u sljedeće dvije godine.

U Beogradu u dvije godine 280.000 novih kvadrata

U Beogradu je u prvoj polovici ove godine zabilježeno povećanje potražnje, a intenzivirala se i razvojna aktivnost te se očekuje da će u sljedećih dvije godine na tržište izaći oko 280.000 kvadrata novog poslovnog prostora. To će imati i znatan utjecaj na cijene najma s obzirom na to da je riječ o dvostruko većoj količini prostora u odnosu na postojeću. U Bukureštu je također velik broj novih zgrada koje se grade ili su već na tržištu, no u ovom slučaju nije došlo do pada cijene bez obzira na rast ponude jer novi prostori nude višu kvalitetu i bolju opremljenost.