Makar oslabljeni za neigranje američkih kolega, koji su jučer uživali sve blagodati produženog vikenda, azijski i europski investitori sasvim su se dobro snašli i sami, započevši tjedan u znaku inicijative optimista koja je donijela barem blagi rast vrijednosti istaknutih burzovnih indeksa. Doduše, pozitivni su pomaci ponajprije bili u znaku zbivanja na Wall Streetu s kraja prošloga tjedna, kada je predsjednik Bush, očito imajući u vidu zahuktalu predizbornu kampanju, obećao konkretnu pomoć krizom na tržištu nekretnina ugroženim zajmoprimcima, što je imalo za posljedicu prilično bučne (pozitivno obojane) reakcije investitora. Subprime kriza i jučer je bila među top temama na svjetskim tržištima kapitala, zavidan broj dionica financijskih institucija, za razliku od protekloga tjedna, jučer se ipak domogao pozitivnog teritorija. Što dijelom svakako mogu zahvaliti Bobu Diamondu, prvom čovjeku odjela investicijskog bankarstva Barclays Capitala, koji je kategorički odbacio tezu o “crnoj rupi” u bilanci banke. Štoviše, Diamond je, očito u pokušaju da napokon dokine različita nagađanja na temu izloženosti britanske banke subprime kaosu, u javnost lansirao cifru od 75 milijuna funti, okarakteriziravši je kao “konzervativnu procjenu” potencijalnih gubitaka koje bi banka mogla zabilježiti temeljem investicija u problematičnu (hipotekama) sekuritiziranu aktivu. A to daleko ispod brojki kojima su licitirali kuloari, a zatim prenio Financial Times, spominjući stotine milijuna, pa čak i milijarde eura. I većina mu je očito odlučila povjerovati, jer upravo se Barclays prometnuo u jednog od istaknutih londonskih dobitnika, ostvarivši rast cijene dionica od 3,3 posto, što je djelovalo iznimno poticajno i na ostale rivale na Otoku.

Tako je HBOS bio u plusu od 1,2 posto, baš kao i Royal Bank of Scotland te Standard Chartered, osiguravši pozitivnu izvedbu domaćih burzovnih indeksa. No banke je na Starom kontinentu učinio popularnim i pomalo neočekivani deal kojim će Storebrand, jedan od najvećih norveških osiguravatelja, za 18 milijardi kruna preuzeti segment životnog osiguranja Svenska Handelsbanken, i time ući na velika vrata u izdašan sustav mirovinskog osiguranja u najbližem susjedstvu. Većina je analitičara pozdravila dogovor dvaju divova, pritom ponovo prizivajući u sjećanje silne najave procesa strateške konsolidacije koji je upravo razbuktavanjem krize drastično izgubio na intenzitetu. Zbog čega je jedan od rijetkih gubitnika tijekom jučerašnje trgovine bio Storebrand, budući će se oko polovice potrebnog iznosa namaknuti putem dokapitalizacije, što je rezultiralo padom cijene dionica od oko 7 posto, dok je Svenska Handelsbanken u kategoriji cjenovne promjene na dnevnoj razini ubilježila identičan rezultat, ali s pozitivnim predznakom. A malobrojnim se gubitnicima pridružila i IKB (-2,8 posto), sve do nedavno malo poznata njemačka banka za koju je šira javnost prvi puta čula paralelno sa zastrašujućim valom likvidacije na svjetskim financijskim tržištima i silnim problemima tijekom potrage za svježim izvorima financiranja. Pokušaj spašavanja u režiji Bundesbank ostavio je banku na životu, no jučerašnje priznanje, prema kojem bi gubitak u tekućoj fiskalnoj godini (završava u ožujku) mogao dosegnuti milijardu dolara (naspram 180 milijuna eura dobiti u protekloj godini), imalo je za posljedicu novi pad cijene dionica (-2,8 posto), i to nakon što je tržišna kapitalizacija u svega četiri mjeseca doslovno – prepolovljena.

Pozitivne preporuke podigle Daimler 2,3 posto

Zahvaljujući pozitivnim preporukama (i povećanju ciljane cijene na 100 eura) od strane Deutsche Bank, Daimler je ubilježio visokih 2,3 posto dnevnog rasta dionica, što su odlično iskoristili rivali poput Volkswagena (+0,8 posto), dok se u skupini gubitnika našao poveći broj utility izdanja. I to tragom službeno potvrđenog spajanja na relaciji Gaz de France – Suez, nakon što potonji ispuni određene uvjete i riješi se pojedinih segmenta poslovanja. Obje su dionice, uslijed nešto agresivnije akumulacije profita (a nakon prošlotjednog skoka od 8 posto), izgubile na vrijednosti 3 posto, povukavši za sobom i ostatak sektora. Zbog čega je, primjerice, Veolia Environment bila u minusu od 2,2 posto, dok su E.On i RWE bilježili pad cijene dionica od 1,3 posto.