Nakon što je 19. lipnja 2006. započeo twinning projekt CARDS 2003 “Sprječavanje i suzbijanje pranja novca”, u sklopu kojeg je potpisan Protokol o suradnji i uspostavljanju interinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma koji je je stupio na snagu 1. ožujka ove godine, s radom je započela navedena radna skupina. To je jedan od rezultata tog CARDS projekta koji je istaknuo na svoj web stranici Državno odvjetništvo RH navodeći da je tako uspostavljena suradanje niza institucija u spomenutoj radnoj skupini koju čine, uz predstavnike DORH-a, predstavnici Ministarstva financija (Ured za sprječavanje pranja novca, Carinska i Porezna Uprava, Devizni ured i Financijska policija), Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te Hrvatske narodne banke i Sigurnosno-obavještajne agencije. DORH navodi i da je tim projektom EK usvojen Prijedlog modela obrazovanja “Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma” za sve uključene institucije koji je, u odnosu na pravosuđe, dostavljen Pravosudnoj akademiji Ministarstva pravosuđa. U sklopu projekta sastavljen je i Akcijski plan za poboljšanje učinkovitosti mjera za prevenciju i kazneni progon počinitelja pranja novca kao i Smjernice za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Sve navedeno predstavlja rezultate Hrvatske u twinning projektu “Sprječavanje i suzbijanje pranja novca” koji se uz potporu twining partnera – Austrije provodi već 14 mjeseci, a završava u prosincu 2007., stoji u DORH-ovu priopćenju. O spomenutim rezultatima kao i o samom projektu Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i njegove zamjenike očitovali su se i voditelj projekta Josef Mahr i stalni savjetnik na projektu Thomas Hansa. Obojica su izrazili zadovoljstvo projektom, a naglasili su da se od početka projekta popravilo stanje na području pranja novca u Hrvatskoj što se vidi iz povećanog broja zahtijevanih istraga kao i procesuiranih predmeta pranja novca. Smatraju da je svemu tome pridonijelo i provođenje projekta, a posebice radni sastanci uključenih institucija radi razmatranja konkretnih predmeta.

Glavni državni odvjetnik Bajić koji je istaknuo važnost suradnje s kolegama i institucijama Austrije izrazio je zadovoljstvo rezultatima projekta te njegovim utjecajem na podizanje svijesti o pranju novca i njegovoj štetnosti za ekonomsku situaciju. Navedenim rezultatima, u DORH-u dodaju kako je u izradi Priručnik za postupanje nadležnih institucija u predmetima pranja novca te strategija unaprjeđenja međunarodne suradnje između obavještajnih tijela, policija i pravosuđa. Podsjetimo, cilj projekta je pružiti institucionalnu potporu i jačanje međusobne suradnje i razmjene informacija među nadležnim institucijama uključenim u sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u Hrvatskoj kroz, između ostalog, strukturalno savjetovanje, poboljšanje međunarodne suradnje i optimalizaciju zakonskog okvira. Hrvatska kao zemlja kandidat za članstvo u EU provodi usklađivanje hrvatskog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, a u skladu s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prepoznaje sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala i jačanje vladavine prava kao prioritetna područja suradnje između EK i hrvatske Vlade, zaključuju zadovoljni u DORH-u. Kruna svega su i statistički podaci: četiri su presude za pranje novca donesene u posljednjih godinu i pol, 16 optužnica podignuto je nakon istrage, 6 je bilo neposrednih otuženja, 29 istražnih zahtjeva, a primljeno je 37 prijava za koje kažu da su samo 4 odbačene zbog nedostatka dokaza.

U Rijeci oprano 22, a u Splitu 28 milijuna kuna

U Državnom odvjetništvu su u posljednjih godinu i pol dana zaprimili 37 prijava zbog sumnje na pranje novca. Pribroje li se, pak, tome neposredne optužnice, istražni zahtjevi, optužnice nakon istrage i osuđujuće presude, riječ je o aktivnostima kojima je u fokusu mjerodavnih bila svota novca za koju se sumnja ili je utvrđeno da je novac opran, a koja iznosi ukupno 64,8 milijuna kuna. Najviše je prijava za pranje novca podneseno Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci (12), a slijedi ga Županijsko državno odvjetništvo u Splitu koje je zaprimilo osam prijava. No u Rijeci je podignuto šest neposrednih optužnica za pranje novca, pet istražnih zahtjeva, tri optužnice su podignute nakon istrage, a donesena je jedna presuda. Te su aktivnosti rezultirale utvrđivanjem pranja novaca u Rijeci u iznosu od 22 milijuna kuna, a za razliku od toga Split se , koji je imao više istražnih zahtjeva (8),bavio i većim slučajevima budući da se tamo uz ukupno 28 milijuna kuna vezuju sumnje na pranje novca ubacivanjem u legalne gospodarske poslove.