Izjava Božidara Đelića, potpredsjednika vlade, koji je za jesen najavio promjene u fiskalnoj i monetarnoj politici, izazvala je nezadovoljstvo u središnjoj banci i dovelo do polemike na liniji vlada – Narodna banka Srbije (NBS). Đelić je potrebu za promjenom monetarne politike objasnio visokim troškovima od 450 miijuna eura, koliko ih je NBS imala u održavanju projicirane inflacije, povlačeći višak sredstava iz optjecaja. Takvo objašnjenje nije se svidjelo Radovanu Jelašiću, guverneru NBS-a, koji smatra, uz osporavanje visine navedenog utroška, kako je središnja banka svojim mjerama najzaslužnija za održanje makroekonomske stabilnosti.

Predizborne odluke
Jelašić je okrvio vladu da je svojim mjerama u vođenju financijske politike, odobravajući veće troškove u javnoj potrošnji, ugrozila makroekonomsku stabilnost, koju je NBS morala braniti. Prema računici Jelašića, vlada je, dozvoljavajući prekomjerni rast plaća u javnom sektoru, stvorila nepokrivenu ‘’rupu’’ u ovogodišnjem proračunu od 609,7 milijuna eura, što je zapravo bila cijena pridobivanja glasova u predizbonoj kampanji. Zasluge NBS-a u održavanju makroekonomske stabilnosti guverner argumentira uštedama na isplati mirovina, što je rezultat održavanja inflacije u projiciranim okvirima. Mirovine se sa 75 posto usklađuju prema rastu inflacije, a sa 25 posto s plaćama. Troškove NBS-a Jelašić smatra posljedicom vođenja ukupne ekonomske politike, koja je u rukama financijske vlasti. Prema ocjeni Jelašića, svatko tko se zalaže za reformu monetarne politike taj zagovara promjenu postojećeg tečaja domaće valute, što će se, ako se dogodi, negativno odraziti na inflaciju. Najavu promjena monetarne politike Jelašić doživljava kao pokušaj da se pokvari mehanizam koji je najbolje funkcionirao u održavanju makroekonomske politike optužujući pojedine političare da svoje pogreške kane prebaciti na račun središnje banke. Guverner odbija mogućnost da vlada dobiva pohvale o tobožnjoj brizi za standard građana, a okrivljuje NBS što joj kvari tu ‘’zabavu’’, uz napomenu kako središnja banka neće dpustiti realizaciju takvog scenarija.

Međustranačke borbe
Polemika između potpredsjednika vlade i guvernera ima svoju pozadinu što se sastoji u nastojanju dijela političkih struktura da smijeni Jelašića. Ustavom je predviđeno da se prilikom konstituiranja parlamenta obavi i reizbor guvernera. To nije učinjeno na zahtjev vladinog koalicijskog partnera G-17 plus, kojega je Jelašić bio član do izbora na mjesto guvernera. Demokratska stranka, kojoj pripada Božidar Đelić, odustala je od reizbora guvernera kako bi se mogla sastaviti vlada. Sada je, prema ocjeni upućenih, kritikama na račun vođenja monetarne politike odabran drugi način kojim se nastoji Jelašić ukloniti s mjesta guvernera NBS-a.

Jelašić: Proračun je inflatoran

Jelašić je ocijenio državni proračun Srbije za 2007. godinu inflatornim. Republički parlament usvojio je krajem lipnja proračun od 7,3 milijardi eura, što je za 27 posto veći od lanjskog. Redovni izvori za podmirivanje državnih troškova nisu dovoljni pa u proračunu postoji manjak od 167 milijuna eura, odnosno 0,6 posto bruto društvenog proizvoda. Jelašić smatra da je deficit veći od prikazanog i da iznosi najmanje 609,7 milijuna eura, odnosno 2,5 posto BDP-a. Najveći rashodi proračuna idu na plaće u državnom sektoru, koje su u predizbornoj kampanji povećane za 22 posto iako je lanjska inflacija iznosila 6,6 posto.