Na upit kako komentiraju pozitivno poslovanje Hrvatskih željeznica u prošloj godini, u Upravi HŽ-a odgovaraju kako nije točno da je HŽ godine 2006. prvi put poslovao s dobiti. Nakon niza godina u kojima je bio iskazivan gubitak (2001. u iznosu od 598 milijuna kuna, 2002. godine 227 milijuna, 2003. 189 milijuna i 2004. godine 180 milijuna kuna), poslovna 2005. završila je s dobiti od 50 milijuna, a prošla sa 15,3 milijuna kuna. Iz HŽ-a poručuju i to kako se “restrukturiraju u profitabilni poslovni sustav koji će ubuduće javnomu interesu služiti uza što manje opterećivanje državnoga proračuna i s namicanjem što više vlastita prihoda te poslovati s dobiti bez doznaka iz državnoga proračuna”. Što u praksi to restrukturiranje znači pokazuju i primjeri privatizacije. Naime u prosincu 2006. u HŽ-u je boravilo izaslanstvo Svjetske banke te s predstavnicima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te članovima Uprave HŽ-a pregovaralo o pomoći restrukturiranju novcem iz zajma PAL koji je Vlada dobila od Svjetske banke. Tada je dogovorena privatizacija poduzeća u HŽ-ovu stopostotnom vlasništvu i smanjivanje broja zaposlenih u HŽ-ovoj matici. Vlatka Škorić iz Odjela odnosa s javnošću HŽ-a kaže da su s Hrvatskim fondom za privatizaciju trebali sklopiti ugovor o privatiziranju triju poduzeća u HŽ-ovu stopostotnom vlasništvu. To su tvrtke PZZ – Inženjering d.o.o., Redarstvo-Vatrogastvo-Rasadnik d.o.o. (RVR d.o.o.) i Željezničko ugostiteljstvo d.o.o. (ŽU d.o.o.). To je i učinjeno tako što su HŽ i HFP sklopili pojedinačne ugovore o prijenosu udjela svakoga od spomenutih poduzeća na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju radi provedbe privatizacije. Dogovoreno je, među ostalim, da se imovina pojedine tvrtke kćeri ne može upotrijebiti za financiranje njezina otkupa već uprava i zaposleni koji imaju prednost to moraju ako žele biti vlasnici učiniti vlastitim novcem.

Među kriterijima po kojima bi trebalo provesti privatizaciju jest i socijalna klauzula kojom se predviđa trogodišnja zabrana otpuštanja zaposlenih u privatiziranim tvrtkama, zatim sklapanje ugovora na rok od tri godine između HŽ-a i novoga vlasnika o tome da će on za HŽ obavljati posao u opsegu koji se ugovori kao i primjena postojećega kolektivnog ugovora u privatiziranoj tvrtki dok se s novim vlasnikom ne sklopi novi kolektivni ugovor. Novi vlasnik također mora omogućiti povlastice u željezničkom prijevozu na domaćim relacijama te imenovati radničkoga predstavnika u nadzorni odbor privatizirane tvrke. Nakon što istekne trogodišnje razdoblje radnici u privatiziranoj tvrtki koji eventualno postanu višak neće se moći ponovno zaposliti u HŽ-u. Podsjećamo, na prvi natječaj za prodaju tvrtki PZZ – Inženjering d.o.o., RVR d.o.o. i ŽU d.o.o. javili su se jedino zaposleni u RVR-u. Očekuje se da će natječaj za prodaju PZZ-a i ŽU-a uskoro biti ponovljen kao i da će se raspisati i prvi natječaj za prodaju tvrtki Proizvodnja i regeneracija d.o.o. (Pro-Reg d.o.o.) i Pružne građevine d.o.o. Međutim, prodaja Pro-Rega i Pružnih građevina obavit će pod uvjetima koji će se malo razlikovati od onih za prve tri tvrtke. Naime, 17. srpnja 2007. Uprava HŽ – Holdinga d.o.o. za uslužne djelatnosti poslala je HFP-u zahtjev za ponovnu objavu natječaja za prodaju poslovnih udjela u ŽU d.o.o. (140 milijuna kuna) i PZZ – Inženjerungu d.o.o. (600.000 kuna) te zahtjev da se raspiše prvi natječaj za Pro-Reg i Pružne građevine. Uvjeti za prodaju tih dviju tvrtki djelomično su izmijenjeni, odnosno ne prodaje se cijelo društvo nego 74 posto udjela, dok 26 posto zadržava vlasnik HŽ – Infrastruktura. U Pružnim građevinama 74 posto poslovnoga udjela što ga u tome društvu ima HŽ – Infrastruktura d.o.o. prodavat će se po cijeni od 21,8 milijuna kuna, a vrijednost 74 posto udjela u Pro-Regu iznosi 26,7 milijuna kuna.

Zadržavanje radnika

Kriteriji koji će se uzimati u obzir pri odabiru ponuda isti su kao i na prijašnjem natječaju, a među njima stoji i to da se ne mijenja osnovna djelatnost, zatim se tri godine zadržava zatečeni broj radnika i preuzima postojeći kolektivni ugovor, radnički predstavnik imenuje u NO, ponudi investicijski program i predstavi poslovni plan za sljedećih pet godina te da se neće prodavati nekretnine u sljedećih godinu dana i sl. Isti kriteriji vrijede i za prodaju Pružnih građevina d.o.o. I na koncu, na pitanje ima li procjena o tome koliki je ukupan višak zaposlenih u HŽ-ovim tvrtkama kćerima, rečeno je kako su na dan 30. lipnja 2007. bila zaposlena 6752 radnika i prema okvirnim procjenama oko 668 ih je potencijalni višak.