Do 2012. godine Vinski podrumi Belja d.d. u obnovu starih i podizanje novih nasada vinograda investirat će oko 60 milijuna kuna i time će postići ukupnu površinu od 603 hektara pod vinogradima, najavio je jučer Baldo Matić direktor vinarije, iznoseći “vinske strateške planove” Agrokora koji predviđaju da se u sljedećem srednjoročnom razdoblju izgradi nova vinarija. Sadašnji vinski podrum potječe još iz 1526. godine i ukupnoga je kapaciteta 8 milijuna litara vina, a u upotrebi je pet milijuna litara. Sam objekt vinarije godišnjeg je kapaciteta 700 vagona, ali je on pogonski gledano, tehnološki zastario jer je većina strojeva starija od 30 godina. Točna lokacija na koju će se vinarija premjestiti još nije definirana. Poznato je tek da će to biti negdje u baranjskom vinogorju. U izradi je studija premještanja pogona u kojemu će većina novokupljenih strojeva i opreme biti pokretna. Belje danas raspolaže sa 511 ha vinograda za razliku od 1991. godine kad su površine pod vinogradima iznosile 728 vlastitih i 200 ha od kooperanata. Međutim, u razdoblju Domovinskog rata dio vinograda je uništen tako da je nakon mirne reintegracije u rodnom stanju zatečeno samo 455 hektara. Od današnjih 511 ha na 455 je trsje staro između 25 i 30 godina što je i razlog novih investicija. Tako će samo ove godine biti podignuto 80 ha za što će se, kao i za kupnju mehanizacije, utrošiti oko 15 milijuna kuna. Povratak nacionalizirane poljoprivredne zemlje donio je cijepanje parcela otvarajući problematiku u korištenju površina, upozorio je Baldo Matić, iznoseći da Belju veći problem predstavlja nemogućnost dogovora s lokalnom samoupravom nego s privatnim vlasnicima zemljišta. Nasljednici, fizičke osobe, uglavnom nisu zainteresirani za izravan povratak zemljišta, odlučuju se za prodaju i isplatu protuvrijednosti. To nije slučaj sa zemljištem u vlasništvu države.

“Dajući nadležnost nad raspodjelom državne zemlje lokalnoj samoupravi, Vlada i Ministarstvo bacili su vrući krumpir među lokalne vlasti i poduzetnike, kazao je Matić, podsjećajući da je zakonodavac prije šest godina utvrdio da trgovačka društva ne mogu kupiti više od 10 ha zemljišta, što je strateški, ravno samoubojstvu. ”Bogom dane površine za podizanje vinograda jedinice lokalne samouprave dajući ih u koncesiju ili dugogodišnji zakup pojedinim osobama prenamjenjuju ih i podižu nasade lješnjaka koje nisu primjerene beljskom području”, upozorio je Matić. Ivan Škorić, glavni direktor poljoprivrednog kombinata Belje podsjetio je da je Agrokor u najam iz stečaja vinske podrume uzeo prošle godine u siječnju, a u cijelosti ih za 25 milijuna kuna kupio sredinom studenoga. I već u prvoj berbi za 2006. godinu beljci su ostvarili zlatni uspjeh. Za vina graševinu i chardonnay na sajmovima u zemlji i inozemstvu Beljska vinarija je primila 10 zlatnih i dvije srebrne medalje. Prošlogodišnja berba dala je 260 vagona grožđa, od kojih je proizvedeno 160 vagona vina dok će iz ovogodišnje berbe, procjenjuju u Belju, dobiti oko 350 vagona grožđa.
(Božica Babić, Ivana Barišić)