Kalkulirajući tablicu rezultata domaćeg tržišta kapitala za prvi kvartal tekuće godine, doista se činilo kako je posve nemoguće nadmašiti brojku od 483%, koliko je tada, makar i u uvjetima relativno skromnog obujma trgovine, iznosio rast cijene dionica Croatije Lloyda (CRLL-R-A). No iduće je obračunsko razdoblje iznjedrilo još većeg dobitnika, i to dionice Chromos boja i lakova (CHGB-R-A), koje su u drugom kvartalu ostvarile rast cijene od čak 488%, dosegnuvši krajem travnja rekordnih 2999 kuna. Pa ipak, ostvareni rezultat valja uzeti u razmatranje s velikom dozom rezerve jer je, kako to obično biva s ekstremnim pozicijama izvedbene ljestvice, riječ o iznimno nelikvidnoj dionici naspram koje je jedini domaći reosiguravatelj bio još kako-tako aktivan, pojavljujući se (tijekom prva tri mjeseca) u prosjeku svaki četvrti dan u dnevnom izvješću Zagrebačke burze. Nasuprot tome frekvencija pojavljivanja Chromosa u dnevnim burzovnim izvješćima neusporedivo je niža jer nominalno spektakularan rast duguje tek jednokratnom skoku kojim je broj aktivnih dana povećan na dva (od ukupno 59 radnih dana u kvartalu), a ukupan promet sveden na doista mizernih 232.000 kuna prometa.

Uspon građevinara
Tako otprilike izgleda rang-ljestvica pet najvećih dobitnika u drugom kvartalu jer ni 1,3 milijuna kuna Elektroprojekta (ELKP-R-A), koji je pritom ubilježio rast cijene dionica od 206,5% (na 3065 kuna) uistinu ne djeluje odveć impresivno. Monotoniju na vrhu ljestvice dobitnika, barem kada je riječ o kategoriji ostvarenog prometa, razbijaju tek građevinari, i dalje nezaobilazan segment domaćeg tržišta kapitala, koji su u top 10 zastupljeni s čak tri predstavnika, od kojih je uvjerljivo najbolji rezultat postigao Institut građevinarstva Hrvatske (IGH-R-A), uguravši se usput i na listu deset najlikvidnijih izdanja, s prometom od gotovo 165 milijuna kuna. To IGH uz troznamenkasti rast cijene dionica (143,3%) pretvara u istinskog dobitnika domaćeg tržišta kapitala koji će, osim po činjenici da je tržišta kapitalizacija tvrtke u iznimno kratkom razdoblju udvostručena, zasigurno ostati upamćen i po brojnim suspenzijama trgovine, na tragu primjene Hanfina Pravilnika, kojim su se divlje oscilacije cijena pokušale svesti u prikladnije okvire. Popis troznamenkastih dobitnika zaključuje Koestlin (KOES-R-A), s rastom cijene dionica od 123,1% (na 2900 kuna), nakon čega slijedi “kolona” sastavljena isključivo od građevinara predvođenih Ingrom (INGR-R-A), koja je u promatranom razdoblju uknjižila vrlo visokih 96,9% rasta (na 38.100 kuna), prisiljena na blagi uzmak u odnosu na rekordnih 42.000 kuna iz sredine svibnja. Uz Hidroelektru (HDEL-R-A) i Viadukt (VDKT-R-A), popis dionica koje su stigle nadomak praga od 100% kvartalnog rasta zaključuje Lavčević (LVCV-R-A), još jedna dionica čiju su trgovinu u velikoj mjeri obilježile silne suspenzije trgovine, omogućivši u konačnici skok od 93% (na 1240 kuna).

Prepolovljena kapitalizacija
Ako je vrh ljestvice dobitnika zakinut za veću aktivnost investitora i djeluje prilično siromašno prema kriteriju obujma trgovine, situacija na dnu, odnosno, na vrhu ljestvice gubitnika, izgleda posve otužno jer među prvih deset nema dionice koja je uspjela prikupiti više od milijun kuna prometa. Ekstreman primjer nezainteresiranosti ulagača je, iz koje je jednostavno nemoguće izvlačiti bilo kakve zaključke, Slavonijatekstil (SLTK-R-A), čija je tržišna kapitalizacija u drugom kvartalu doslovno prepolovljena, ali na volumenu od pet dionica i ukupnom prometu od svega tisuću kuna. U tom kontekstu tek valja spomenuti kako je najviše stradala Metalska industrija Osijek (MIO-R-A), izgubivši čak dvije trećine tržišne kapitalizacije, ali uz nadasve skromnih 26.000 kuna prometa. Uzmemo li za orijentir prosječan dnevni promet od milijun kuna, prvog ozbiljnijeg gubitnika nalazimo tek unutar okvira jednoznamenkaste korekcije. Riječ je o Dom Holdingu (KORF-R-A), koji je zabilježio pad cijene dionica 8,3% (na 222 kune), prikupivši nešto manje od 62 milijuna kuna prometa, a jako je daleko od vrha dotične ljestvice. To se uklapa u optimističnu intonaciju trgovine tijekom drugog kvartala, u kojoj je CROBEX ostvario rast vrijednosti od 14,1%, nudeći iznadprosječne prinose, barem u usporedbi s razvijenim tržištima kapitala. Štoviše, činjenica da je petina od ukupnog broja aktivnih dionica zabilježila dvoznamenkasti pad cijene djeluje relativno benigno kada se priroda podatak kako dotična izdanja sudjeluju u ukupnom (redovnom) prometu Zagrebačke burze s mizernih 2%, nakon čega je posve deplasirano govoriti o pesimistično nastrojenim ulagačima.

Sve više gubitaša
Kada se uzme u obzir neumoljiva statistika, a prema kojoj se gotovo 40% aktivnih izdanja tijekom drugog kvartala pretvorilo u gubitaše jer opet se valja vratiti na registrirani promet koji u ovom slučaju tek neznatno premašuje 700 milijuna kuna te s udjelom od 11% predstavlja bitno slabiju stavku u strukturi ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi, omjer se bitnije ne mijenja ni kada gubitnicima pridodamo dvadesetak, mahom nelikvidnih izdanja čija se cijena u promatranom razdoblju nije mijenjala bez obzira što se prilično izjednačenim doima omjer gubitnika (s pridruženim nulama koje označavaju stagnaciju cijene) i dobitnika. Osim blage brojčane prevage, potonji su skupili neusporedivo viših 5,2 milijarde kuna prometa, svjedočeći o prevladavajućem optimizmu, koji za sada itekako koristi pomanjkanje odgovarajućeg okvira nužnog za aplikaciju short strategija. Pritom ipak valja naglasiti kako je okljaštrena statistika osiromašena za kategoriju obujma trgovine, barem što se tiče omjera gubitnika i dobitnika, u usporedbi s prvim kvartalom neusporedivo lošija. Naime, u prva tri mjeseca omjer gubitnika i dobitnika dosezao je nevjerojatnih 1:9, da bi se u drugom kvartalu taj odnos srozao sve do 1:1,4, evidentno signalizirajući zamjetno veću suzdržanost investitora, koja se najprije manifestirala stagnacijom burzovnoga indeksa tijekom lipnja. Je li riječ o nagovještaju skore promjene trenda ili tek o svojevrsnoj pauzi i uzimanju zaleta prije novih uzbuđenja (kao što su Magma i HT), tek će vrijeme pokazati.

Iluzija likvidnosti domaćeg tržišta

Izuzmemo li sveprisutne građevinare, top 10 ljestvica najlikvidnijih izdanja ne nudi gotovo nikakve spektakle. Kad još isključimo i IPK Kandit (IPKK-R-A) koji se jednokratnom erupcijom obujma trgovine (daleko izvan uobičajenih okvira) našao među najaktivnija, ostaje nam tek Viro (VIRO-R-A), koji je namaknuo visokih 45% rasta (na 1320 kuna), skupivši pritom oko 277 milijuna kuna prometa. Vjerojatno najveće razočaranje je Ina (INA-R-A), koja se može pohvaliti minornim rastom cijene od 0,2% (na 2930 kuna), no dojam u ovom slučaju barem donekle popravlja činjenica da u top 10 nema nijednog gubitnika. No pomalo razbija iluziju o znatno dubljoj likvidnosti domaćeg tržišta kapitala jer na dotičnih deset izdanja otpada više od trećine ukupnog prometa. Uostalom, pomnim prebrojavanjem dolazimo do malobrojne skupine od 22 dionice koje su se bez iznimke baš svaki dan pojavljivale u dnevnom izvješću Zagrebačke burze tijekom drugog kvartala. To je u usporedbi s proteklim godinama nesumnjivo znatan napredak, ali u odnosu na ukupan broj aktivnih izdanja u promatranom razdoblju (oko 270) teško da se može okarakterizirati zadovoljavajućim.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate