Sukladno završetku prošloga tjedna, koji je dobrim dijelom ostao obilježen strepnjom i nanovo aktualiziranim nagađanjima u pogledu negativnih implikacija restriktivne monetarne politike, u sličnom je tonu započeo i ovaj tjedan na svjetskim tržištima kapitala, natjeravši optimiste na uzmak kojim se veliki broj burzovnih indeksa spustio na negativan teritorij. Novi val pesimizma ovoga je puta isprovocirala Banka za međunarodna izravnanja (BIS), naglašavajući potrebu nastavka globalne kampanje podizanja kamatnih stopa, a sve s ciljem suzbijanja inflacijskih pritisaka. Čime se ponovo probudilo tržište obveznica, potaknuvši rast dugoročnih kamatnih stopa, izravno ugrožavajući pozicije banaka, ali i brojnih drugih segmenata tržišta koje karakterizira visoka razina zaduženosti (ponajprije s osnova velikih kapitalnih izdataka), ali i nominalno visoki dividend yield, koji u uvjetima rastući stopa prinosa na obveznice djeluje znatno manje atraktivno. To se u prvom redu odnosi na utility sektor, koji je dobrim dijelom jučer zaglibio na negativnom teritoriju, predvođen prilično zvučnim imenima kao što su RWE (-1,1 posto), Iberdrola (-0,8 posto) i Gaz de France (-1,3 posto). No gubici navedenih izdanja bili su tek u razini s minusom vodećih burzovnih indeksa na Starom kontinentu, dok su puno teže stradale dionice financijskih institucija, iznova suočene s obnovljenim pritiskom prodavatelja, ovoga puta oboružanih i dodatnim motivom. Jer najvažnija tema posljednjih dana na Wall Streetu je kriza i po svemu sudeći neminovna propast barem jednog od dvaju hedge fondova investicijske banke Bear Stearns, čime se naveliko poigravaju brojni komentatori. Jer upravo je, pravom ironijom sudbine, Bear Stearns bio jedna od malobrojnih institucija koja je prije devet godina odbila sudjelovati u pokušaju spašavanja kontroverznog fonda Long-Term Capital Management, orkestriranog od strane središnje banke, zabrinute da bi sama veličina fonda mogla unutar domaćeg bankovnog sustava izazvati krizu neslućenih razmjera.

Ovoga su puta čelnici Bear Stearnsa dobili mahom negativne odgovore, suočivši se s potpunim pomanjkanjem simpatija od strane najbližih kolega (i najvećih rivala) koji su “bezobzirno” pokupili vrijedan kolateral, oglušivši se na molbe za svježim kreditnim linijama. Ilustracije radi, samo je Merrill Lynch pristojno rekao “NE”, odnijevši oko 850 milijuna dolara vrijednih obveznica, a na sličan su se potez, između ostalih, odlučili još i u Lehman Brothersu i JP Morganu, zbog čega je Uprava na kocku stavila više od tri milijarde dolara vlastitog kapitala, pokušavajući spasiti što se spasiti dade. Naravno, kao i u slučaju vrhunca krize subprime segmenta hipotekarnih zajmova, investitori su strahu napuštaju sektor, uopće se ne trudeći ustanoviti u kojoj je uopće mjeri pojedina banka izložena neizbježnom domino-efektu. Stoga su se, pogađate već, tijekom jučerašnje trgovine upravo banke našle na vrhu liste za odstrel, pri čemu je gubitnike predvodila Deutsche Bank, s minusom od 1,9 posto, a slijedili su je UBS (-1,5 posto), BNP Paribas (-0,8 posto) i Credit Suisse (-0,7 posto). Telekomunikacije su svakako sektor koji krase visoki kapitalni troškovi, no ta je činjenica tek u manjoj mjeri zaslužna za negativnu izvedbu sektora. Kao ključan je trigger poslužila najava francuske Vlade kako će prodati do 7 posto vlasničkog udjela u France Telecomu (vrijednog oko 3,7 milijardi eura), namjeravajući rasteretiti porezne obveznike (u skladu s predizbornim obećanjima aktualnog predsjednika). Čime se France Telecom našao u minusu od 2,7 posto, dok je Deutsche Telekom izgubio na vrijednosti 1,1 posto, a BT Group zabilježila pad cijene dionica od 0,5 posto.

Kineska najava srezala rudare

Istodobno, rigidni stavovi guvernera kineske središnje banke, koji je priprijetio novim podizanjem ključnih kamatnih stopa, negativno su se odrazili na izdanja londonskog rudarskog kvinteta. Njih je, nošen negativnim preporukama brokera, predvodio Anglo American, s minusom od 2,7 posto, a prilično vjerno ga je slijedila Xstrata, s padom od 2 posto.