Ocjena političkog savjetnika EBRD-a Chrisa Cviića da je korupcija opasna jer nagriza ekonomsku reformu, a u konačnici dovodi do ogorčenosti u društvu, tiče se i aktualne borbe protiv korupcije, ali i pitanja smiju li političke snage polagati pravo na rezultate DORH-a I USKOK-a. Cviić tvrdi da su za građane tranzicijskih država najveće razočaranje nepoštenje i korupcija vladajućih. Podsjeća na istraživanja o tranzicijskim (ne)uspjesima koji pokazuju da mnogo ljudi ne glasuje protiv vlada koje su dovele do ekonomskih promjena koje rezultiraju gubitkom posla ili razlikama u društvenim klasama. Veće im je razočarenje ponašanje vladajućih, primjerice nepoštenje, koje uključuje i korupciju: ako takvo stajalište dijele svi slojevi društva, ono dovodi do antagonizma i prema vladi i svim strankama, kaže on. Stoga snažno zagovara poduzimanje reformi poput reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, osobito one političke. Ne treba se ustručavati nego ih pojačati kako bi sudstvo zadovoljilo građane i poslovne interese, smatra Cviić.
Politička volja
Upravo to se i dogodilo. Na tragu novog učinkovitog rješenja u borbi, između ostalog i protiv političke korupcije, nalazi se dugo kao “stand by” inicijativa hrvatskog Glavnog državnog odvjetnika da se proširi popis koruptivnih kaznenih djela. Mladen Bajić upravo može biti sretan i zadovoljno trljati ruke: ipak je osigurao zakonske izmjene Zakona o USKOK-u kojima Vlada predlaže proširenje popisa koruptivnih kaznenih djela za koje je USKOK nadležan. Promjena je paralelna s otvaranjem istrage u akciji Maestro, a s obzirom na političku poruku premijera “bez pardona” očekivati je da će se brzo kazneno djelo iz članaka 337. KZ-a pretvoriti u korupcijsku inkriminaciju. Zašto ona treba ravnatelju USKOK-a Dinku Cvitanu? Upravo zbog svakodnevih problema, prema Bajiću, s kojima se u radu susreću njegove kolege. Problemi su vezani uz otkrivanje i procesuiranje tih kaznenih djela, a posebno se to tiče osiguravanja dokaza u pretkaznenom i istražnom postupku kada postoje objektivne poteškoće. Prikupljanje dokaza o zloporabama položaja i ovlasti osoba koje imaju javne ovlasti navodno je u više slučajeva bilo doslovno onemogućeno zakonskim određenjem da za to kazneno djelo nije nadležan USKOK, pa se kod toga nisu mogle provoditi posebne izvidne mjere, uglavnom takvih je kaznih prijava na tisuće. Kako je sada demonstrirana politička volja da se zakonski strože tretira to kazneno djelo, i USKOK i DORH po definiciji najmoćnijih organa države moraju postati efikasni u dokazivanju korumpiranosti pojedinaca na visokim funkcijama ili s javnim ovlastima, tj. moraju moći otkriti i političku korupciju. U tom kontekstu znatno više posla čeka USKOK od onog koji je započeo lociranjem HFP-a kao tek jedne žarišne točke korupcije. Pritom iako postrožavanje regulatornog okvira za članak 337. nije palo s neba, čini se da je iznuđeno zbog aktualnih potreba. Simplificiranje nove USKOK-ove nadležnosti na razinu potreba operacionalizacije daljnjih akcija vezanih u slučaj korupcije HFP-a nije moguće stoga što je Bajić odavno predan poslu koji višeslojno podrazumijeva jačanje pozicije tužiteljstava i USKOK-a, pa i tom ovlašću.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu