Katica Gazdić iz Valpova ove je godine proizvela šampionski slavonski kulen koji se laskovom titulom “okitio” na 7. ocjenjivanju kakvoće slavonskoga kulena, a koji se održao u organizaciji HGK – Županijske komore Osijek. Vicešampion natjecanja je osječka tvrtka Ravlić UTD. Oba proizvođača pobjedu su odnijela u konkurenciji 55 pristiglih uzoraka što je za gotovo 20 manje nego prošle godine. Zlatnom medaljom okitilo se pet proizvođača što je za 2 posto više nego ih je bilo lani, srebrna je pripala 19-orici kulenara što je za čak 5 posto više nego ih je uručeno prethodne godine, a broncu je osvojilo 13 kulenova. Priznanje je dobilo 18 proizvođača što je za 6 posto više nego ih je uručeno 2006. godine. Takav ishod prof. dr. sc. Antun Petričević, predsjednik Ocjenjivačkoga suda, pripisuje vrlo nepovoljnoj proizvodnoj godini što se nije trebalo odraziti na proizvođače koji su svoju proizvodnju prilagodili tehnološkim postupcima. Upozoreno je još jedanput kako u kulen ne treba stavljati ništa jer on prema najboljoj recepturi treba imati samo tri dodatka – sol, papriku i bijeli luk. Istovremeno je prof. Petričević kulinarima ukazao i na učestale propuste, a koji se odnose na neprimjerene omotače slavonskoga kulena koji sežu do toga da ga neki čak pakiraju i u ženske čarape! Ernest Nad iz osječke HGK ponovio je prilikom jučerašnjeg proglašenja pobjednika kako se ovo natjecanje održava s jasnim ciljem prepoznavanja slavonskoga kulena kao tržišnoga brenda koji treba imati svoje mjesto na zahtjevnom tržištu EU. Kao glavni problem istaknuta je potreba kontinuirane opskrbe tržišta ovim proizvodom. Prema podacima HGK, na području Slavonije i Baranje evidentirano je 67 proizvođača slavonskoga kulena. U toj strukturi s čak više od 50 posto prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Na temelju podataka o proizvodnji u posljednjih pet godina, kako je objavljeno u brošuri “Operativni program potpore proizvodnji slavonskoga kulena”, tijekom godine se prosječno proizvede oko 124 tone kulena za što je potrebno osigurati 8300 svinja žive vage od oko 150 kilograma težine.
HGK – Županijska komore Osijek proglasila slavonski kulen Valpovčanke Katice Gazdić šampionom
Katica Gazdić iz Valpova ove je godine proizvela šampionski slavonski kulen koji se laskovom titulom “okitio” na 7. ocjenjivanju kakvoće slavonskoga kulena, a koji se održao u organizaciji HGK – Županijske komore Osijek. Vicešampion natjecanja je osječka tvrtka Ravlić UTD. Oba proizvođača pobjedu su odnijela u konkurenciji 55 pristiglih uzoraka što je za gotovo 20 manje nego prošle godine. Zlatnom medaljom okitilo se pet proizvođača što je za 2 posto više nego ih je bilo lani, srebrna je pripala 19-orici kulenara što je za čak 5 posto više nego ih je uručeno prethodne godine, a broncu je osvojilo 13 kulenova. Priznanje je dobilo 18 proizvođača što je za 6 posto više nego ih je uručeno 2006. godine. Takav ishod prof. dr. sc. Antun Petričević, predsjednik Ocjenjivačkoga suda, pripisuje vrlo nepovoljnoj proizvodnoj godini što se nije trebalo odraziti na proizvođače koji su svoju proizvodnju prilagodili tehnološkim postupcima. Upozoreno je još jedanput kako u kulen ne treba stavljati ništa jer on prema najboljoj recepturi treba imati samo tri dodatka – sol, papriku i bijeli luk. Istovremeno je prof. Petričević kulinarima ukazao i na učestale propuste, a koji se odnose na neprimjerene omotače slavonskoga kulena koji sežu do toga da ga neki čak pakiraju i u ženske čarape! Ernest Nad iz osječke HGK ponovio je prilikom jučerašnjeg proglašenja pobjednika kako se ovo natjecanje održava s jasnim ciljem prepoznavanja slavonskoga kulena kao tržišnoga brenda koji treba imati svoje mjesto na zahtjevnom tržištu EU. Kao glavni problem istaknuta je potreba kontinuirane opskrbe tržišta ovim proizvodom. Prema podacima HGK, na području Slavonije i Baranje evidentirano je 67 proizvođača slavonskoga kulena. U toj strukturi s čak više od 50 posto prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Na temelju podataka o proizvodnji u posljednjih pet godina, kako je objavljeno u brošuri “Operativni program potpore proizvodnji slavonskoga kulena”, tijekom godine se prosječno proizvede oko 124 tone kulena za što je potrebno osigurati 8300 svinja žive vage od oko 150 kilograma težine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu