Većina hrvatskih građana, gotovo polovica njih (48 posto), i dalje misli da Hrvatske neće imati koristi od pridruživanja Europskoj uniji, a samo 29 posto ih vjeruje kako bi članstvo u EU bilo dobra stvar, rezultati su to najnovijeg Eurobarometrova istraživanja provedenog u travnju i svibnju ove godine, čiji su rezultati objavljeni jučer. Postotak onih koji misle da Hrvatska neće profitirati od EU članstva porastao je posljednjih šest mjeseci, između dva Eurobarometrova istraživanja, i to za 2 posto, ali je za jedan posto povećan i postotak onih koji misle da će članstvo donijeti korist, sa 42 na 43 posto. Ulazak u EU kao lošu stvar vidi 28 posto ispitanika u Hrvatskoj, a zanimljivo je da je proteklih šest mjeseci smanjen broj onih koji hrvatsko pridruživanje vide kao dobru i onih koji ga vide kao lošu stvar (oboje za 3 posto). Znatno se međutim povećala skupina “neutralnih”, čak je 40 posto onih koji su odgovorili da članstvo u EU nije “ni dobra ni loša stvar”. Što se tiče same Europska unije, raspoloženje njezine javnosti bolje je nego prije šest mjeseci. Sada 57 posto Unijinih građana smatra da je članstvo njihove zemlje dobra stvar, što je povećanje od 4 posto u odnosu na istraživanje provedeno ujesen 2006., i predstavlja najbolji rezultat nakon 1994. godine.

Najviše “pozitivno orijentiranih” je u Nizozemskoj (77 posto), Irskoj (76 posto) i Luksemburgu (74 posto). Onih koji EU članstvo vide kao lošu stvar i dalje je najviše u Britaniji (30 posto), u Francuskoj, gdje je europski Ustav odbijen na referendumu, takvih je 21 posto. Znatan pad podrške članstvu zabilježen je u dvije nove članice – u Češkoj, sa 51 pao je na 46 posto, te u Letoniji, sa 43 na 37 posto. Narastao je i broj onih unutar Unije koji smatraju da njihova država ima koristi od EU članstva – prosječno ih je sada 59 posto, a ujesen 2006. bilo ih je 54 posto. Više je i Europljana koji imaju pozitivnu sliku o EU – 52 posto. Čelnici u Bruxellesu mogu biti zadovoljni i povećanjem broja onih građana EU koji podupiru njezino daljnje širenje. Za to se sada izjasnilo 49 posto Europljana, a prije šest mjeseci ova afirmativna skupina bila je manja za tri posto. Za isto toliko se smanjio broj onih koji su protiv daljnjeg širenje, sa 42 na 39 posto. No zadržane su razlike između starog i novog dijela EU. Podrška budućem širenju i dalje je znatno veća u 12 novih članica, 68 posto, a u “starima” (EU 15) prosječno iznosi 43 posto. Najveću potporu primanju novih država iskazuju Poljaci (76 posto), Litavci (68 posto) te Slovenci i Rumunji (67 posto). Najniža je pak potpora širenju u Luksemburgu (25 posto), Austriji (28 posto) te Francuskoj (32 posto). Hrvatska pak može biti zadovoljna jer se za njezin ulazak u EU izjasnilo 72 posto građana, osam posto više nego ujesen 2006., a za tursko članstvo je svega polovica (50 posto) Europljana.