EN DE

Zaklada financira od koralja i kamenica preko krša, cjepiva pa do hrane budućnosti

Autor: Siniša Malus
16. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Prvi put u 25 godina Zaklada je dodijelila nagrade Supra-voditelj za izvrsnost u provedbi projekata/PD

Od osnutka u prosincu 2001. Hrvatska zaklada
za znanost ostvarila je važnu ulogu u hrvatskom znanstvenom prostoru.

Hrvatska zaklada za znanost obilježava ovih dana 25 godina djelovanja. Od osnutka u prosincu 2001. godine ostvarila je važnu ulogu u hrvatskom znanstvenom prostoru, oslanjajući se na načela međunarodne kompetitivnosti i vrednovanja prema najvišim europskim standardima. Ukupna ulaganja Zaklade u hrvatsku znanost premašila su 350 milijuna eura.

U dva i pol desetljeća djelovanja Zaklada je financirala 1431 istraživački i 424 uspostavna projekta te zapošljavanje 1613 doktoranada u sklopu programa razvoja karijera. Samo tijekom 2025. godine poduprla je 655 projekata i 863 mlada istraživača, a rezultati istraživanja objavljeni su u više od 1100 znanstvenih radova.

Ideja i rezultat

Prvi put u 25 godina Zaklada je dodijelila nagrade Supra-voditelj za izvrsnost u provedbi projekata. Spomenuta priznanja ne nagrađuju samo dobru ideju, nego i način na koji je pretvorena u rezultat, a dobilo ih je 25 voditeljica i voditelja čija su izvješća vrednovatelji najbolje ocijenili.

Europsko priznanje

Važno je istaknuti i da je izvješće Europske komisije nedavno uvrstilo Zakladu među europske financijere s najzahtjevnijim pravilima otvorenog pristupa rezultatima istraživanja.

Povodom obljetnice premijerno je prikazan i film o 25 godina Zaklade koji gledatelje vodi iza vrata hrvatskih laboratorija. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Marina Radmilović istražuje kako dijabetes oštećuje tkivo mozga i mrežnice te kako to utječe na pamćenje, mišljenje i vid. Cilj joj je otkriti mehanizme oštećenja i tako pridonijeti razvoju novih lijekova i prevencije. Prvi projekt Zaklade bio joj je uspostavni, a istraživanje danas nastavlja na projektu CANDY. Put od odobrenog projekta do rezultata bio je sve samo ne lak: nakon što je okupila tim mladih doktoranada, uslijedili su pandemija i potres koji je uništio laboratorij, ali je projekt ipak dovršen.

Ozren Polašek liječnik je i znanstvenik koji od 2023. godine vodi Hrvatsku zakladu za znanost. Medicinu je završio na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao je dvaput, u Zagrebu i na Sveučilištu u Edinburghu. Više od deset godina bio je profesor javnog zdravstva na Medicinskom fakultetu u Splitu, gdje je vodio i Hrvatski centar za globalno zdravlje. Ostvarenja Zaklade Polašek je u kratkom razgovoru za Poslovni dnevnik, sažeo u nekoliko jasnih poruka.

“Do kraja ove godine ukupna ulaganja u projekte i mlade istraživače dosegnut će 351,7 milijuna eura. Brojke jesu impresivne, ali meni je osobno najvažnije nešto drugo. Možemo s ponosom istaknuti da danas imamo znanstvenike koji su počeli kao doktorandi na prvim natječajima, a sada i sami mentoriraju nove generacije”, kaže Polašek. Zaklada financira ranu fazu istraživanja u svim područjima znanosti, dodaje Polašek.

Imamo znanstvenike koji su počeli kao doktorandi na prvim natječajima, a sada i sami mentoriraju nove generacije, kaže Ozren Polašek/PD

“Raspon se proteže od koralja, kamenica i špiljske faune Jadrana i krša, preko novih cjepiva, protuotrova i dijagnostike iz kapi krvi, do hrane budućnosti poput jestivih prevlaka za ribu, vina s manje alkohola i čokolade od kakaove ljuske. Tu su i istraživanja koja izravno služe zajednici, poput ranog upozoravanja na potres i sigurnosti škola, demografske otpornosti općina te plaća i mentalnog zdravlja mladih. Sliku zaokružuju priče o prošlosti, od antičkih stanovnika Hrvatske do potonulih jadranskih brodova”, otkriva Polašek.

Za rad Zaklade važne su i međunarodne suradnje. Polašek posebno izdvaja nekoliko primjera.

“Uz postojeće suradnje sa Slovenijom i Švicarskom, nedavno smo otvorili nove s Češkom i Njemačkom pa naši znanstvenici mogu prijavljivati zajedničke projekte s kolegama iz sve četiri zemlje. Uključili smo se i u dva europska partnerstva: jedno za istraživanja i inovacije za održive gradove, a drugo za more i plavo gospodarstvo. Program mobilnosti omogućio je usavršavanje u inozemstvu 251 mladom istraživaču u 31 zemlji, od naših bliskih susjeda sve do Novog Zelanda, a u Hrvatsku je doveo 18 istraživača iz inozemstva”, poručuje Polašek. Polašek otkriva i planove za iduću godinu i nastavak djelovanja.

“Od posljednjeg ciklusa prijave se podnose u dva koraka, čime smo znatno olakšali postupak, a vrednovanje je brže i ujednačenije. Slušamo i korisnike: u ovogodišnjoj anketi troje od četvero voditelja zadovoljno je radom Zaklade, ali vrednovanje prijedloga pozitivno ocjenjuje tek 54 posto njih pa nam je to prioritet. Iduće godine nastavljamo smanjivati administrativno opterećenje i dodatno razvijati sustav praćenja provedbe projekata. Važno je istaknuti i da nas je izvješće Europske komisije nedavno uvrstilo među europske financijere s najzahtjevnijim pravilima otvorenog pristupa rezultatima istraživanja”, poručuje Polašek.

1431

istraživački projekt poduprla je Zaklada u 25 godina djelovanja

Pogled u budućnost

U javnosti se često iznose kontroverzne usporedbe hrvatske znanosti sa svjetskim trendovima. Stoga smo Polašeka za kraj pitali kako hrvatska znanost stoji u usporedbi s državama slične veličine u Europi.

“Pogledamo li pokazatelje ishoda, jako dobro. Ipak, cilj nije samo povećavati financiranje, nego ulagati strateški, tako da postojeća sredstva donesu najveći napredak. Zato smo od prošle godine uveli istraživačke projekte za više asistente, kojima se nadamo dodatno potaknuti razvoj karijera najperspektivnijih mladih istraživača”, zaključuje Polašek.

U zaključku, Polašek naglašava da cilj projekta ne smije biti samo uredno ispunjen administrativni segment, nego rezultat koji koristi društvu, gospodarstvu ili znanosti. Zato Zaklada gradi novi sustav praćenja projekata i uvodi mjere koje će istraživačima olakšati prijave i ubrzati vrednovanje.

Autor: Siniša Malus
16. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati