U gotovo dvije godine otkad se vratio u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Trump nastavio je tamo gdje je stao u svom prvom mandatu, uništavajući otvoreni multilateralni trgovinski sustav koji je tako dobro služio svijetu od kraja Drugog svjetskog rata.
Nametnuo je sveobuhvatne carine desecima zemalja, opetovano ih povećavajući i smanjujući i mijenjajući stope na pojedinačnu robu i zemlje, naizgled prema vlastitom hiru. Kao posljedica toga, američke su carinske stope sada više nego u bilo kojem trenutku od Smoot-Hawleyjevih carina iz vremena Velike depresije.
Neostvareni ciljevi
Trumpove su carine pružile određenu zaštitu domaćim industrijama, ali na račun drugih koje o njima ovise. Primjerice, njegova carina od 50 posto na uvoz čelika pridonijela je porastu prosječne cijene vruće valjanog čelika u kolutima u SAD-u za 52 posto tijekom protekle godine. To je potaknulo proizvodnju i profit proizvođača čelika, dok je istodobno nanijelo štetu proizvođačima automobila, poljoprivredne opreme i kućanskih aparata.
Trumpovi ciljevi, barem kako ih je u početku predstavio, bili su povećanje zaposlenosti (osobito u proizvodnim industrijama), smanjenje američkog deficita tekućeg računa i trgovinskog deficita te jačanje američke industrijske baze. Nijedan od tih ciljeva nije ostvaren, a inflacija se ubrzala.
Istraživači Banke federalnih rezervi New Yorka utvrdili su da bi bez Trumpovih carina američke cijene u 2026. godini zapravo blago pale. Umjesto toga, cijene su skočile u nebo, pri čemu su cijene benzina porasle za 34 posto, loživog ulja za 74 posto, uz značajna povećanja za računalni softver (28%) i avionske karte (22%).
Snažan rast cijena žestoko je pogodio Trumpovu popularnost, dok je kaotičan i nepredvidljiv način na koji su njegove carine uvođene i mijenjane stvorio golemu nesigurnost diljem svijeta. Studija instituta Brookings utvrdila je da je njegov carinski režim “administrativno složeniji i manje predvidljiv od sustava koji mu je prethodio”, uz vrlo malo jasnoće o trajanju i opsegu samih carina. Okvir kojem je cilj bio poticanje domaćih proizvodnih kapaciteta i jačanje pregovaračke pozicije mogao bi stoga “donijeti troškove i nestabilnost koji potkopavaju te iste ciljeve”.
I, unatoč višim troškovima, američki deficit u trgovini robom nije se smanjio, već je do kolovoza porastao na 114,7 milijardi dolara. Iako se robni deficit s Kinom smanjio za 32 posto, ukupni trgovinski deficit porastao je na 1,2 bilijuna dolara u 2025. godini jer je uvoz iz drugih zemalja nadoknadio taj pad.
Nije došlo ni do značajnijeg otvaranja radnih mjesta. Zaposlenost u proizvodnom sektoru pala je za 1,2 posto u 2025. godini, nakon pada od 0,7 posto u 2024. godini. Ostali sektori američkog gospodarstva, ponajviše poljoprivreda, teško su pogođeni jer su druge zemlje na Trumpove carine odgovorile okretanjem alternativnim dobavljačima.
Osim što su naštetile američkom gospodarstvu, Trumpove carinske smicalice pogodile su i većinu američkih trgovinskih partnera. Šteta se proširila daleko izvan Kine na zemlje koje su se prethodno smatrale snažnim saveznicima i podupirateljima multilateralnog trgovinskog sustava. Iskustvo Kanade i Meksika pod Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, koji je Trump ponovno ispregovarao tijekom svog prvog mandata, a sada o njemu ponovno pregovara, zoran je primjer. Bizarno, Trump je također povećao carine Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu jer navodno nisu činili dovoljno u borbi protiv prisilnog rada.
Kada je Trump ponovno pokrenuo rat protiv multilateralnog trgovinskog sustava, kritičari su bili gotovo jednoglasni u predviđanjima da njegove carine neće nimalo pridonijeti smanjenju američkog trgovinskog deficita i deficita tekućeg računa, dok će istodobno ugroziti sam sustav. Predviđali su da će obujam trgovine pasti jer će druge zemlje uzvratiti vlastitim povećanjem carina.
Ima razloga za nadu
Svakako su imali pravo što se tiče deficita. Zemlja koja troši više nego što zarađuje mora, po definiciji, imati deficit tekućeg računa, pri čemu je trgovinski deficit najveća komponenta. Carine se nisu pozabavile tom neuravnoteženošću, koja je ostala relativno konstantna.
Ipak, ima razloga za nadu. Većina zemalja oduprla se nagonu za odmazdom protiv Trumpovih povećanja carina, čime su ograničile štetu koja bi inače bila nanesena kako njima samima, tako i SAD-u. Zbog toga su se globalna trgovina i gospodarski rast održali bolje od očekivanog. Međunarodni monetarni fond u travnju je prognozirao da će globalni rast usporiti s 3,5 posto u 2025. na tri posto ove godine. Poslije je revidirao prognozu na 3,1 posto, unatoč ratu u Iranu i skoku cijena goriva. Svjetska trgovinska organizacija je pak više nego udvostručila svoju prognozu rasta globalne trgovine u 2026. godini, s 1,9 na 3,9 posto.
Takav razvoj događaja ulijeva nadu da će se trgovinski odnosi poboljšati nakon odlaska Trumpa iz Bijele kuće, osobito s obzirom na nepopularnost njegovih carina među američkim biračima. Ako su ankete točne i republikanci pretrpe težak poraz na predstojećim međuizborima, američki političari neće biti skloni podržati daljnja povećanja carina. Otpornost međunarodne trgovine, u kombinaciji s pritiskom javnosti, mogla bi čak dovesti do smanjenja carina.
Ako dođe do toga, to bi moglo označiti početak pozitivnog kruga u kojem niže carine pomažu smanjiti inflaciju i gospodarsku neizvjesnost. Upravo bi ispravljanje Trumpovih pogrešaka mogao biti poticaj potreban američkom i svjetskom gospodarstvu.
© Project Syndicate, 2026.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu