EN DE

Iznajmljivači upozoravaju: Nasljednici apartmana mogli bi ostati bez prava na iznajmljivanje

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. studeni 2026. u 12:32
Podijeli članak —
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Udruga malih obiteljskih iznajmljivača upozorava da predložene zakonske izmjene ne donose samo novu obvezu kategorizacije, nego i dodatne uvjete za nastavak poslovanja.

Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) upozorila je u ponedjeljak da bi predloženi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, zajedno s amandmanima podnesenima u Hrvatskom saboru, mogao ugroziti nastavak poslovanja brojnih obiteljskih iznajmljivača. Posebno problematičnima smatraju odredbe koje se odnose na ponovnu kategorizaciju, izdavanje novih rješenja te nastavak pružanja usluga nakon nasljeđivanja ili darovanja nekretnine.

Iz udruge poručuju da ne traže umirujuće izjave ministra turizma i sporta Tončija Glavine, nego zakonska jamstva da obitelji koje godinama legalno iznajmljuju smještaj neće ostati bez mogućnosti nastavka poslovanja zbog naknadno promijenjenih uvjeta.

„Iznajmljivačima nisu potrebne umirujuće izjave ministra nego zakon koji jasno propisuje uvjete nastavka rada i štiti ih od gubitka egzistencije zbog okolnosti za koje nisu odgovorni”, poručio je predsjednik udruge Vedran Tomić.

Nasljednici bi mogli naići na novu prepreku

Jedna od najvećih zabrinutosti udruge odnosi se na nastavak iznajmljivanja nakon smrti vlasnika apartmana, odnosno nakon nasljeđivanja ili darovanja nekretnine.

Konačni prijedlog zakona u članku 37. omogućuje nastavak pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu nakon promjene vlasnika, pod propisanim uvjetima i uz izdavanje rješenja novom iznajmljivaču.

Međutim, amandmani koje je 12. studenoga podnio saborski zastupnik Mato Franković predviđaju dodatne provjere prilikom izdavanja takvog rješenja.

Prema amandmanu VIII., prije odobravanja nastavka djelatnosti trebalo bi provjeriti valjanost prethodnog rješenja, dopuštenu namjenu prostora i suglasnost suvlasnika kada je ona obvezna.

Još je važniji amandman IX., kojim se predlaže da se lokalna ograničenja broja, vrste i kapaciteta turističkog smještaja primjenjuju i na zahtjeve za nastavak iznajmljivanja.

To znači da bi nasljednik mogao naići na prepreku pri dobivanju novog rješenja ako su na području grada ili općine već dosegnuti dopušteni smještajni kapaciteti.

U SMOi-ju smatraju da bi takvo rješenje moglo dovesti do situacije u kojoj obitelj naslijedi nekretninu i postojeći posao, ali ne uspije dobiti potrebno odobrenje za njegov nastavak.

Naglašavaju da to ne znači automatsko ukidanje svih postojećih rješenja, nego mogućnost da pojedine obitelji izgube pravo na nastavak poslovanja.

Novo rješenje najkasnije do kraja 2030. godine

Dodatnu zabrinutost izaziva Frankovićev amandman VII., kojim se predlaže obveza ishođenja novog izvršnog rješenja za određene postojeće iznajmljivače.

Prema tom prijedlogu, iznajmljivači koji pružaju smještaj u cijelim stanovima u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama, kao i u dijelovima stanova u kojima sami stvarno ne stanuju, morali bi ishoditi novo izvršno rješenje najkasnije do 31. prosinca 2030. godine.

Ako im rok za usklađivanje poslovanja prema drugim odredbama istječe ranije, primjenjivao bi se taj raniji rok.

Prilikom izdavanja novog rješenja provjeravalo bi se je li turistički smještaj dopušten u prostoru prema propisima o prostornom uređenju i gradnji. Ako je potrebna promjena namjene prostora, rješenje bi se moglo izdati tek nakon odobrenja takve promjene.

Predloženi amandman propisuje i posljedicu neispunjavanja obveze. Iznajmljivaču koji u zadanom roku ne ishodi novo izvršno rješenje prestalo bi pravo pružanja usluga na temelju prethodnog odobrenja, koje bi nadležno tijelo ukinulo po službenoj dužnosti.

Riječ je o zasebnom postupku provjere dopuštene namjene prostora, različitom od redovite ponovne kategorizacije smještaja.

Ministar tvrdi da nema ukidanja rješenja zbog kategorizacije

Iz SMOi-ja osvrnuli su se i na izjave ministra turizma Tončija Glavine, koji je tijekom saborske rasprave odbacio tvrdnje da će ponovna kategorizacija dovesti do ukidanja rješenja iznajmljivačima.

Ministar je poručio da bi najteža posljedica moglo biti snižavanje kategorije smještajnog objekta.

Udruga, međutim, upozorava na članak 38. stavak 3. Konačnog prijedloga zakona, u kojem se navodi da se, ako objekt više ne ispunjava uvjete za postojeću vrstu i kategoriju, može utvrditi nova vrsta ili kategorija objekta, ali i ukinuti rješenje o vrsti i kategoriji.

Takva je mogućnost izričito navedena u zakonskom prijedlogu, zbog čega iznajmljivači traže dodatno objašnjenje ministra.

„Nije riječ samo o gubitku zvjezdice”, poručuju iz SMOi-ja.

Upozoravaju i na uvjete koji će se naknadno propisivati

Udruga upozorava i na članak 41. prijedloga zakona, kojim se predviđa ukidanje rješenja o odobrenju ako prestanu biti ispunjeni propisani uvjeti za pružanje ugostiteljskih usluga.

Smatraju da dodatnu pravnu nesigurnost stvara činjenica da će dio detaljnih uvjeta biti uređen podzakonskim propisima, odnosno pravilnicima koji još nisu doneseni.

Upravo zato traže jasna zakonska pravila i zaštitu kontinuiteta postojećeg obiteljskog smještaja.

Iz SMOi-ja naglašavaju da ne osporavaju potrebu za uređivanjem turističkog tržišta, ali smatraju da zakonske promjene ne bi smjele dovoditi u pitanje nastavak poslovanja obitelji koje su ulagale u smještajne objekte na temelju prethodno izdanih odobrenja.

O konačnim pravilima odlučuje Sabor

Konačni prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ušao je u saborsku proceduru 21. listopada, a rasprava u drugom čitanju završena je 12. studenoga.

Saborski zastupnici podnijeli su ukupno 48 amandmana, među kojima je i deset Frankovićevih prijedloga.

Vlada novim zakonom želi urediti tržište turističkog smještaja, povećati transparentnost poslovanja i omogućiti učinkovitiji nadzor kratkoročnog iznajmljivanja.

Istodobno, dio predstavnika iznajmljivača upozorava da predložena ograničenja mogu imati posljedice za postojeće obiteljske poslove.

O tome kakva će pravila na kraju vrijediti odlučit će Hrvatski sabor. Frankovićevi amandmani zasad su prijedlozi, pa se rok do kraja 2030. i dodatne obveze koje oni donose ne mogu predstavljati kao već usvojene zakonske odredbe.

Autor: Poslovni.hr/Hina
16. studeni 2026. u 12:32
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati