Hrvatska demografsku politiku ne može temeljiti samo na subvencijama, jednokratnim naknadama i povoljnijim vrtićima, smatra ekonomist Ljubo Jurčić. Prema njegovoj ocjeni, za ostanak mladih ljudi i zasnivanje obitelji daleko su važniji kvalitetna radna mjesta, veće plaće i osjećaj da u vlastitoj zemlji imaju profesionalnu budućnost.
Gostujući u Novom danu N1 televizije kod Nine Kljenak, Jurčić je komentirao demografske mjere predviđene državnim proračunom za 2027. godinu. Smatra da se politika usmjerena na povećanje broja stanovnika previše oslanja na financijske potpore, dok se premalo bavi gospodarskim razlozima iseljavanja.
Kao primjer naveo je obrazovane mlade ljude koji ne mogu pronaći posao u skladu sa svojim kvalifikacijama.
Zašto mladi odlaze u inozemstvo?
Jurčić smatra da ljudi Hrvatsku ne napuštaju prvenstveno zbog nedovoljnih subvencija za vrtiće, nego zato što u razvijenijim europskim gospodarstvima očekuju bolje plaćene poslove i sigurniju budućnost.
U razgovoru je istaknuo da život u Njemačkoj ili Irskoj nije nužno jeftiniji. Dapače, mnogi su troškovi veći, no mogućnost kvalitetnog zaposlenja i profesionalnog napredovanja može nadoknaditi takvu razliku.
Prema njegovu mišljenju, čak ni razvijen sustav potpora obiteljima ne može dugoročno zaustaviti iseljavanje ako se mladima ne osigura ekonomska perspektiva.
Zato smatra da gospodarska politika, obrazovanje i demografske mjere moraju biti međusobno povezani.
Što pokazuju podaci o iseljavanju?
Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2025. godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo 37.485 osoba, među kojima je bilo 13.138 hrvatskih državljana.
Istodobno se u Hrvatsku doselilo 56.665 osoba, pa je ukupni migracijski saldo bio pozitivan.
U ukupnom broju odseljenih osoba najveći udio, 54,2 posto, činile su osobe u dobi od 20 do 39 godina. Taj podatak obuhvaća i hrvatske i strane državljane.
Njemačka je i dalje bila najčešće pojedinačno odredište osoba koje su se iz Hrvatske odselile u inozemstvo.
Podaci pokazuju da Hrvatska istodobno bilježi doseljavanje stanovništva i odlazak radno sposobnih ljudi, a upravo je pitanje strukture tržišta rada jedna od glavnih Jurčićevih zamjerki.
Jesu li subvencije dovoljne za demografski oporavak?
Jurčić ne osporava da potpore za djecu, vrtiće i druge troškove obiteljskog života mogu biti korisne.
Međutim, smatra da takve mjere ne mogu zamijeniti stabilno zaposlenje i odgovarajuću plaću.
Prema njegovoj ocjeni, mladi će se lakše odlučivati na zasnivanje obitelji ako imaju mogućnost dugoročnog planiranja prihoda i profesionalnog razvoja.
Upravo zato upozorava da demografska politika ne bi smjela biti odvojena od pitanja razvoja industrije, produktivnosti i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta.
Vlada povećava ulaganja u demografske mjere
Vlada u prijedlogu proračuna za 2027. ističe demografsku revitalizaciju kao jedan od prioriteta.
Predviđeni su nastavak ulaganja u vrtiće i obrazovanje te mjere kojima se nastoji olakšati položaj obitelji s djecom.
Jurčić, međutim, smatra da će njihov dugoročni učinak biti ograničen ako istodobno ne dođe do promjena u strukturi hrvatskoga gospodarstva.
Njegova je poruka da je najvažnije stvoriti uvjete u kojima mladi mogu pronaći dobro plaćen posao, razvijati karijeru i planirati budućnost bez potrebe za odlaskom u inozemstvo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu