Kad tvrtka traži kredit za širenje proizvodnje, u procjenu rizika mogu ući i podaci o njezinim dobavljačima. Kad kupuje poslovnu zgradu, njezina energetska učinkovitost može utjecati na cijenu koju je spremna platiti. A kad se planira podatkovni centar, jedno je od prvih pitanja može li mreža podnijeti njegovu potrošnju. Odluke o kreditu, nekretnini i priključku na mrežu pokazuju gdje se zelena tranzicija već susreće sa svakodnevnim poslovanjem. Upravo će o tome što se mijenja za hrvatske tvrtke i kako financirati ulaganja raspravljati sudionici konferencije Poslovnog dnevnika „Zelena tranzicija i održivost 2050.”, koja se održava u petak, 27. studenoga 2026., u zagrebačkom hotelu International.

Što nova europska pravila znače za tvrtke?

Uvodno će se obratiti Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Koliko vremena tvrtke imaju za pripremu izvještaja o održivosti, na koga se ta obveza odnosi i po kojim se standardima izvještava? O rokovima i pragovima u sklopu paketa Omnibus, direktivi CSRD i europskim standardima izvještavanja (ESRS) govorit će Ana Zorić, direktorica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija. Objasnit će i što uvoznici trebaju znati o registraciji deklaranata u okviru CBAM-a, mehanizma kojim EU određuje cijenu emisija za određenu uvoznu robu.

Marija Vučković

Hoće li se otpad razvrstavati ili ukloniti u cijelosti? Vlada će odlučiti prema cijeni i rokovima

Za izvoznike se rasprava o konkurentnosti brzo svodi na pitanje povrata. Koliko treba uložiti u modernizaciju proizvodnje i kada se to ulaganje počinje isplaćivati? Na prvom panelu, na kojem sudjeluje Viktor Lučić, direktor Sektora za korporativnu strategiju KONČARA, razgovarat će se o tome što hrvatskim izvoznicima treba da bi bili konkurentniji, što im mogu donijeti regulatorna pojednostavnjenja o kojima se raspravlja nakon Draghijeva izvješća te kako spajanja i preuzimanja usmjeravaju kapital prema pojedinim sektorima.

S regulatornih obveza rasprava se seli na uvjete financiranja. U razgovoru o direktivi CSDDD bit će riječi o rokovima za njezino prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i o tome što dubinska analiza dobavljača traži od kompanija. Za tvrtke koje planiraju ulaganja važno je i kako će banke procjenjivati rizike u lancu dobave te mogu li ti rizici utjecati na dostupnost i cijenu kredita.

Od litija i kobalta do vrijednosti poslovnih zgrada

Gdje će europska industrija nabavljati sirovine koje su joj potrebne za rast? To pitanje povezuje ulaganja u obrambenu industriju i proizvodnju baterija. Na panelu o europskoj strateškoj autonomiji, na kojem sudjeluje Ante Salopek, član Uprave za financije NextGrid Energyja, raspravljat će se o pristupu litiju, kobaltu i rijetkim zemnim metalima, ovisnosti EU-a o Kini te o tome koliko razvoj domaće proizvodnje može pridonijeti sigurnosti opskrbe.

Na tržištu nekretnina investitore zanima koliko će ih stajati obnova zgrade i kako će se taj trošak odraziti na njezinu vrijednost. Prezentacija o Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) bavit će se njezinim prenošenjem u domaće propise, utjecajem energetske učinkovitosti na investicijske odluke i rizikom da dio nekretnina izgubi na vrijednosti. U razgovoru o električnoj mobilnosti naglasak će biti na tome što je potrebno da električna vozila u Hrvatskoj dođu do šireg kruga kupaca, od oblikovanja poticaja i dostupnosti punionica do kapaciteta elektroenergetske mreže. Hrvatsko tržište usporedit će se s ostatkom EU-a.

Digitalno osiguranje

Štetu na automobilu danas možete prijaviti mobitelom, a novac dobiti i istoga dana

Nove mogućnosti

Kredit nije jedina opcija: Poduzetnici često ne znaju kako sve mogu financirati rast svojeg poslovanja

Tko snosi trošak klimatskog rizika?

Kad ekstremno vrijeme ošteti infrastrukturu, račun obuhvaća i popravak i gubitke zbog prekida poslovanja. U razgovoru o kritičnoj infrastrukturi otvorit će se pitanje kako takva izloženost utječe na bilance kompanija i što one mogu poduzeti da smanje rizik. Zasebna tema bit će dodatni troškovi povezani s novim sustavom trgovanja emisijama ETS2.

Smeće se ne baca

Podravac: U budućnosti ćemo iz otpada izvlačiti plemenite kovine, mjerenja su otkrila platinu i paladij

Koliki se dio rizika može pokriti osiguranjem, a kada su potrebni tržišni kapital ili javni instrumenti? Na panelu o financiranju otpornosti raspravljat će se o tome koliko je imovina u Hrvatskoj osigurana i kako se zajam Cat DDO može koristiti za financijski odgovor na katastrofe. Razgovor će obuhvatiti i način na koji kompanije predstavljaju ulaganja u otpornost te dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje okolišne tvrdnje u raspravi o greenwashingu i prijedlogu direktive Green Claims.

Koliko struje treba umjetnoj inteligenciji?

Ako AI može preciznije procijeniti koliko je neka lokacija izložena klimatskim rizicima, mogu li ti podaci promijeniti premiju osiguranja ili uvjete financiranja? Prezentacija o primjeni umjetne inteligencije u procjeni klimatskih rizika bavit će se upravo time koliko takvi modeli mogu unaprijediti stručnu procjenu i kako bi se njihova primjena mogla odraziti na dostupnost kapitala.

Na završnom panelu, na kojem sudjeluje Vedran Belamarić, direktor Orbico Electra, rasprava se vraća pitanju s početka. Koliko će struje trebati podatkovnim centrima i što rast te potrošnje znači za hrvatsku mrežu? Razgovarat će se i o tome gdje umjetna inteligencija može pomoći energetskom sektoru, od boljeg upravljanja mrežom do ranog otkrivanja opasnosti, te što razvoj AI infrastrukture znači za konkurentnost hrvatskog gospodarstva.