Dr. sc. Mirti Kapural od početka listopada povjeren je još jedan mandat na čelu Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja AZTN-a.
Stručnjakinja u području trgovačkog prava i prava tržišnog natjecanja na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini svojedobno je sudjelovala u pregovorima za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, surađivala s Europskom komisijom i tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja država članica EU, OECD-om i Međunarodnom mrežom za tržišno natjecanje (ICN), a praktično iskustvo stekla je i radom u Europskoj komisiji, Općoj upravi za tržišno natjecanje u Bruxellesu.
Razgovaramo o daljnjim planovima, izazovima, tvrtkama i potrošačima, cijenama, kaznama… u Agenciji koja iduće godine obilježava i 30. obljetnicu postojanja.
Kakva je vaša vizija razvoja Agencije u novom petogodišnjem mandatu? Koji su novi izazovi i prioriteti?
Želim nastaviti razvijati AZTN kao stručnu, neovisnu i učinkovitu instituciju. Među prioritetima ostaju otkrivanje zabranjenih sporazuma, osobito namještanja ponuda u javnoj nabavi, suzbijanje zlouporabe vladajućeg položaja i ocjena koncentracija poduzetnika. Jednako je važno preventivno djelovanje i jačanje svijesti o pravilima tržišnog natjecanja. Digitalna tržišta donose nove izazove, pa moramo jačati analitičke i digitalno-forenzičke kapacitete te privlačiti stručnjake različitih profila, uključujući analitičare podataka.
Je li tržišno natjecanje u Hrvatskoj danas na zadovoljavajućoj razini?
Uvijek postoji prostor za napredak. Ohrabruje to što raste svijest o važnosti poštovanja pravila tržišnog natjecanja, a propisi o nepoštenim trgovačkim praksama pridonijeli su većoj ugovornoj i financijskoj disciplini u lancu opskrbe hranom. Poseban izazov u otkrivanju, utvrđivanju i sankcioniranju nepoštenih trgovačkih praksi i dalje je velik strah dobavljača od odmazde kupaca. Dobavljači radije trpe nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom nego da reagiraju, a ako se i odluče prijaviti praksu za koju smatraju da je nepoštena, često to čine anonimno. Zbog toga je AZTN primoran navode iz takvih prijava provjeravati na znatno široj osnovi, uz ograničene ljudske i druge resurse, nego što bi to bio slučaj kada bismo mogli ciljano ispitivati konkretna postupanja za koja sumnjamo da predstavljaju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Zato su, uz dosljednu provedbu propisa, važni edukacija i preventivno djelovanje.
Sve je više i digitalnih platformi, jesu li one pod kontrolom?
AZTN prati digitalna tržišta u okviru svojih zakonskih ovlasti. Proveli smo dva istraživanja tržišta digitalnih platformi, uključujući platforme za dostavu hrane, a pojedini postupci povezani s platformama za prijevoz putnika još su u tijeku. O njima ne mogu iznositi pojedinosti, ali nastavit ćemo pratiti razvoj digitalnih tržišta te jačati stručne i tehničke kapacitete potrebne za učinkovitu provedbu propisa.
Bavite li se isključivo trgovcima, kako vas se često percipira u javnosti, i kažnjavanjem?
Ne, naša je nadležnost mnogo šira. AZTN štiti tržišno natjecanje na svim tržištima te primjenjuje hrvatsko i europsko pravo. Novčana kazna samo je jedan od mogućih ishoda postupka. Jednako su važni analize tržišta, mišljenja i preventivno djelovanje. Primjerice, nakon mišljenja AZTN-a izmijenjen je pravilnik kojim su mali ribari bili stavljeni u nepovoljniji položaj pri izravnoj opskrbi restorana. Utjecali smo i na smanjenje upisnine u odvjetničku komoru nakon komparativne analize naknada u državama članicama EU.
Jesu li potrošači dovoljno zaštićeni propisima za čiju je provedbu AZTN nadležan?
Opća zaštita potrošača nije u nadležnosti AZTN-a, ali potrošače štitimo posredno, osiguravanjem učinkovitog tržišnog natjecanja. Važno je razlikovati zaštitu potrošača od nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, koje se odnose na poslovne odnose kupaca i dobavljača. Hrvatski zakon obuhvaća 39 nepoštenih trgovačkih praksi, a propisuje i obvezne pisane ugovore te rokove plaćanja do 30 dana za svježe, odnosno do 60 dana za ostale proizvode. Unatoč tome, rokovi plaćanja i dalje su među najčešćim razlozima utvrđenih povreda.
Kakva je situacija na maloprodajnom tržištu robe široke potrošnje? Ima li kartelnog udruživanja?
Svake godine provodimo opsežno istraživanje tržišta. Istraživanje za 2025. obuhvatilo je 41 trgovca, čiji su ukupni prihodi iznosili 8,93 milijarde eura, nominalno 6,2 posto više nego 2024. Riječ je o dinamičnom tržištu na koje mogu ući novi konkurenti, poput Eurospina, i zauzeti dobre pozicije. Ni Studenac, primjerice, nije naišao na prepreke pri ulasku na tržište. Kada se pojavila tvrdnja da su cijene u Hrvatskoj visoke zbog kartelnog udruživanja trgovaca, reagirali smo.
Uzeli smo uzorak od šest ili sedam trgovaca i uspoređivali cijene desetak proizvoda. Međutim, same cijene obično nisu dovoljan dokaz za utvrđivanje kartelnog udruživanja. Za utvrđivanje zabranjenog sporazuma potrebni su dodatni dokazi o koordinaciji među poduzetnicima, primjerice razmjena osjetljivih poslovnih informacija. U ispitivanju koje se odnosilo na cijene nismo utvrdili dovoljno čvrste indicije za provođenje nenajavljenih pretraga. Imamo i otvorene predmete koji se odnose na moguće zabranjene sporazume u javnoj nabavi, pa ih ne mogu komentirati.
U velikom predmetu koji se odnosio na Ericsson i još pet poduzetnika na tržištu telefonskih centrala pronašli smo konkretne dokaze dogovora, uključujući razmjenu informacija o kupcima i cjenovnih tablica. Zanimljivo je da se karteli u praksi često otkrivaju zahvaljujući takozvanim pokajnicima. Riječ je o poduzetnicima koji se prvi obrate tijelu za zaštitu tržišnog natjecanja i zatraže oslobođenje od kazne ili njezino umanjenje, a zauzvrat dostave informacije o konkretnom kartelu.
Tko je odgovoran za rast cijena hrane – trgovci ili dobavljači?
Kretanje cijena hrane ne može se pripisati samo jednoj skupini sudionika u lancu opskrbe. Naše istraživanje vertikalnih odnosa između trgovaca i dobavljača pokazalo je da na cijene znatno utječu ulazni troškovi, nabavne cijene, uvoz i međunarodni lanci opskrbe. Zato je važno sagledati cijeli lanac umjesto da se odgovornost unaprijed pripisuje samo trgovcima ili dobavljačima.
Koje povrede najčešće utvrđujete?
U području tržišnog natjecanja među najvažnijim su povredama zabranjeni sporazumi, uključujući kartelne dogovore i namještanje ponuda u javnoj nabavi, te zlouporaba vladajućeg položaja. U području nepoštenih trgovačkih praksi česti su problemi s rokovima plaćanja, nedostatkom pisanog ugovora ili njegovih obveznih elemenata, kao i naplaćivanjem usluga koje nisu pružene ili nisu ugovorene u skladu sa zakonom.
Tko su rekorderi po visini novčanih kazni?
Spomenula bih Kaufland, koji je 2020. godine kažnjen sa 146 tisuća eura, a 2026. godine s 300 tisuća eura zbog ponovno utvrđenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. U tom je slučaju bio recidivist jer su ponovno utvrđene dvije iste prakse kao i prethodni put. Tommyju smo izrekli kaznu od 220.000 eura, Studencu 132.000 eura, a tu je i Spar, s kaznom od oko 220.000 eura. Plodine su kažnjene čak tri puta – 2019. godine sa 133.700 eura, 2023. godine s 15.000 eura i 2026. godine s 30.000 eura. Neki poduzetnici kazne plate odmah, dok drugi podnose tužbe upravnim sudovima i Visokom upravnom sudu. Sve se uplate uplaćuju u državni proračun, a ne u proračun AZTN-a.
Koliko je kazni izrečeno otkako ste na čelu AZTN-a?
U posljednjih pet godina izrekli smo gotovo tri milijuna eura kazni, od čega se oko dva milijuna eura odnosi na zabranu nepoštenih trgovačkih praksi, a oko milijun eura na područje tržišnog natjecanja.
Može li litra trajnog mlijeka na hrvatskom tržištu stajati 36 centi ako je otkupna cijena svježeg 42 centa?
Sama usporedba maloprodajne cijene trajnog mlijeka i otkupne cijene svježeg mlijeka nije dovoljna za zaključak o postojanju nepoštene trgovačke prakse. AZTN uspoređuje maloprodajnu cijenu s nabavnom cijenom, odnosno s troškom proizvodnje kod proizvoda robne marke trgovca, uzimajući u obzir zakonske kriterije i iznimke. Provjeravali smo i cijene mlijeka, ali u tim provjerama nismo utvrdili povredu. Već se neko vrijeme raspravlja o tome bi li trebalo obuhvatiti i prodaju po cijeni nižoj od proizvođačke cijene. Španjolska, Rumunjska i neke druge zemlje imaju takva pravila, ali proizvođačku cijenu nije jednostavno odrediti. Nabavna cijena mnogo se lakše utvrđuje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu