Tko je jednom slušao nadahnute govore Stjepana Oreškovića, osnivača i većinskog suvlasnika tvrtke Bosqar d.d., možda bi mogao pomisliti i na to da je promašio profesiju. Možda je jednostavno mogao živjeti od moderiranja ili nekog poslovnog podcasta.

Problema s interesom i zanimljivim gostima, sigurno ne bi imao, jer Oreškovićeva razina povezanosti na široj europskoj razini takva je da o tome sigurno ne bi morao brinuti. Projekt Future 500 najbolji je dokaz tome. Prihvatio se, neki bi rekli, i Sizifova posla. Ali, taj posao netko mora odraditi.

Petsto najperspektivnijih

Kratko pojašnjenje, projekt Future 500, dio platforme SEEUSFutures, koju je razvilo Atlantsko vijeće, službeno su Orešković i Jörn Fleck, viši direktor u Atlantskom vijeću, predstavili tijekom druge konklave International PublicConference u Musee BELvue u Bruxellesu. Vizija projekta koji predstavlja dugoročnu inicijativu s ciljem sustavne identifikacije, ubrzanja i osnaživanja 500 najperspektivnijih europskih scale-up kompanija, je iskoristiti potencijal poduzetničkog talenta kako bi se ojačala uloga nove generacije poduzetnika u EU i na globalnim tržištima.

“Najveća pobjeda naših konkurenata bila bi uvjeriti Europu da je već izgubila. Ne prihvaćam tu tezu. Imamo poduzetnike, tehnologiju, kapital i kompanije koje mogu biti globalni lideri – ono što nam nedostaje jest sustav koji će ih dovoljno rano prepoznati, podržati i omogućiti im da rastu iz Europe, umjesto da iz nje odlaze. Upravo zato gradimo Future 500. Europa ne treba još jednu dijagnozu svojih problema – treba novu generaciju gospodarskih prvaka”, rekao mi je nedavno Orešković čiji je optimizam u tome zarazan. Moram priznati, ne dijelim taj optimizam, iako potpuno podržavam projekt jer je za Europu nužnost.

“Prvo je odabrati. Drugo je povezati. Treće je podržati. To je ono što želimo napraviti – svakoj kompaniji omogućiti da se poveže s pravim ljudima i pravim institucijama kako bi mogla rasti. A one mogu rasti”, jasan je Stjepan Orešković kojeg je 12-člani žiri izbora svojim glasovima uvrstio među pet nominiranih u kategoriji gospodarstvenik godine u tradicionalnom izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika.

Apetiti dodatno rastu

Kao mladi urednik tadašnjeg Poslovnog svijeta u Večernjem listu imao sam sa Stjepanom Oreškovićev zanimljiv prvi kontakt. Zazvonio je fiksni telefon na uredničkom stolu, a s druge strane – Orešković. Iako smo tada, uvjetno rečeno, bili na suprotstavljenim stranama, našao je za potrebno da mi javi da ima veliko poštovanje prema procesu broj 1 u medijskom biznisu tih dana. Sjećate se, EPH je tada preuzimao Slobodnu Dalmaciju. Priča je bila velika i kompleksna, s dosta elemenata koji su mogli poći po zlu. Ali nisu. Taj prvi, potpuno neočekivani kontakt, kao da je bio dobar uvod u kvalitetne odnose sve do današnjih dana.

Drugi put kad me ugodno iznenadio bilo je početkom ove godine kad je čestitao na činjenici da sam “osvanuo” na trećem mjestu liste novinara i novinarki tiska i weba u 2025. godini. U svijetu u kojem živimo, lišenom empatije i normalnosti, takvi “džepovi ljudskosti” doista postaju rijetkost.

Dugoročni troškovi

Cijena automobila samo je početak: Što sve treba uzeti u obzir prije kupnje?

energetsko planiranje

Dulja sezona donosi veće račune: kako hoteli mogu bolje upravljati energijom?

Od razdoblja osnivanja Bosqara prošlo je već dosta godina. Priča se gradila postupno, nemojte da vas zavara sadašnja čvrsta pozicija koja ima i dalje veliki potencijal za širenje. Sve je počelo gotovo u tišini, ali Orešković je znao što radi. Kompanija, osnovana 2016. godine, brzo je privukla i ozbiljne institucionalne ulagače, pa značajne udjele u njoj danas drže hrvatski mirovinski fondovi te Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), što joj osigurava financijsku stabilnost i povjerenje na tržištu.

Iako je akvizicija PIK-a usmjerila pažnju na njihov prehrambeni sektor, Bosqar je diverzificirani holding koji posluje kroz četiri ključne poslovne vertikale. Osim proizvodnje hrane, tu su još i eksternalizacija poslovnih procesa i tehnologije (BPTO), gdje posluju pod poznatim brendovima Mplus i GRAIA, zatim sektor upravljanja ljudskim resursima s brendovima Workplace i Manpower SEE te brzorastući segment digitalne trgovine.

Integracijom PIK Vrbovca, apetiti grupe dodatno rastu. Prema projekcijama, očekuje se da će ukupni prihodi grupe u 2026. godini premašiti magičnu granicu od milijarde eura, čime se Bosqar svrstava među najveće kompanije i u okruženju. I dok je Stjepan Orešković osnivač i većinski vlasnik uz suprugu Manicu Pirc Orešković, samu upravljačku strukture čine Darko Horvat, Tomislav Glavaš, Vanja Vlak i Alma Mekić Ćerdić, tim koji stoji iza ovih ambicioznih planova.

Povijesni SPO

Preuzimanje PIK Vrbovca ključni je korak u izgradnji Bosqarove prehrambene vertikale nazvane “Future Food”. Vizija je stvoriti vodeću regionalnu platformu za svježu hranu, a PIK se u tu priču savršeno uklapa uz već postojeće perjanice grupe – slovensku Panvitu i pekarsku grupaciju Mlinar. Spajanjem tih triju kompanija nastaje prehrambeni gigant čije će brojke izazivati poštovanje na regionalnom tržištu. Nakon finalizacije preuzimanja, ova divizija imat će oko 4800 zaposlenika i raspolagat će s tri najsuvremenija prerađivačka pogona u regiji.

A jedan od najzanimljivijih poslovnih događaja godine bila je i sekundarna ponuda dionica Bosqara nakon koje je sredinom lipnja Bosqar Invest izvijestio da je alocirao ulagateljima 5,88 milijuna novih dionica, za koje su uplatili 150 milijuna eura. Tijekom razdoblja ponude, od 1. do 15. lipnja, ulagatelji su upisali ukupno 6.979.765 novih dionica, u iznosu od 177,99 milijuna eura. Nove dionice je upisalo 5453 malih ulagatelja te 26 kvalificiranih, nakon čega je Uprava Bosqara, uz suglasnost Nadzornog odbora, utvrdila i da je temeljni kapital društva povećan sa 15,64 na 23,45 milijuna eura, ili za 7,81 milijun eura.

Predsjednik Uprave Bosqara Darko Horvat, uz zadovoljstvo ishodom, komentirao je kako je tom ponudom dionica ispisana “povijest hrvatskog tržišta kapitala realizacijom najveće dokapitalizacije u Republici Hrvatskoj do sada”.

Dobri temelji

Tu se vraćamo na priču s početka teksta. Na predstavljanju sekundarne ponude dionica Bosqara, Stjepan Orešković je održao još jedan od svojih nadahnutih govora. Nakon govora sam mu čestitao, a on je samo odvratio: “Znaš kako to ide, lako je pričati priču kad imaš dobre temelje”. Nije to baš lako.

No, Orešković zna kako, a u osobnoj kolumni napisanoj za sljedeće izdanje PD Codea, premium buisiness glossy magazin Poslovnog dnevnika koji uskoro objavljujemo, sjajno je povezao te dvije priče – Bosqara i Future 500…

“Rast nisu omogućili samo kapital i preuzimanja. Omogućili su ga ljudi, međunarodne mreže, tehnologija, organizacija i sposobnost stalne transformacije. Panvita, Mlinar i planirano preuzimanje PIK-a Vrbovec dio su strategije razvoja regionalne prehrambene platforme. No, vrijednost ne nastaje samim potpisivanjem akvizicije, nego integracijom i razvojem kompanija. Upravo je to filozofija Future 500: identificirati sljedeću prepreku znanju, rastu, modernizaciji i financiranja i pomoći kompaniji da je prevlada”.

U svakom slučaju, temelji su, bar što se Bosqara tiče, odavno utvrđeni. Ne znam u kojoj smo fazi izgradnje te ozbiljne regionalne “zgrade”, ali sigurno znam da ovo nije posljednji tekst o Stipi Oreškoviću i njegovim poslovnim pothvatima. Najbolje za njega i Bosqar tek dolazi.