EN DE

HZZO, HAC i Hrvatske ceste dobivaju nova pravila: Za financijske odluke trebat će mišljenje ministra

Autor: Poslovni.hr/Hina
15. listopad 2026. u 11:43
Podijeli članak —
Foto: Pexels

HZZO, Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste ubuduće bi za odluke koje imaju financijske posljedice morali izraditi procjenu fiskalnog učinka te prije njihova donošenja pribaviti mišljenje nadležnog ministra i ministra financija.

Ministarstvo financija priprema izmjene Zakona o proračunu koje bi trebale donijeti strože praćenje financijskih odluka velikih izvanproračunskih korisnika, nova pravila zaduživanja gradova i općina te drukčije planiranje korištenja europskog novca.

Prijedlog tek treba biti upućen u javno savjetovanje, a zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. Nova pravila proračunskog planiranja primjenjivala bi se od razdoblja 2028. – 2030.

Jedna od značajnijih promjena odnosi se na velike izvanproračunske korisnike prve skupine, među kojima su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste.

Za odluke koje imaju financijske posljedice ubuduće bi morali donositi i akt kojim se procjenjuje njihov fiskalni učinak.

Prije donošenja takve odluke ili akta bilo bi potrebno pribaviti mišljenje nadležnog ministra i ministra financija.

Gradovima i općinama mijenjaju se pravila zaduživanja

Izmjene donose i promjene za gradove, općine i županije koji se zadužuju radi provedbe projekata financiranih iz europskih fondova.

Prema sadašnjem Zakonu o proračunu, ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne samouprave u pravilu može iznositi najviše 20 posto prihoda ostvarenih u prethodnoj godini.

Prema predloženim izmjenama, kredit kojim grad ili općina privremeno financira dio projekta za koji će naknadno dobiti bespovratna sredstva iz fondova Europske unije ili državnog proračuna ne bi ulazio u izračun dopuštenog opsega zaduženja.

No dio kredita kojim se financira vlastito učešće grada ili općine u projektu ulazio bi u taj izračun.

Cilj je, prema Ministarstvu financija, dobiti realniju sliku stvarne zaduženosti lokalnih jedinica, a istodobno im ne otežavati provedbu projekata za koje će im prihvatljivi troškovi biti refundirani europskim ili državnim novcem.

Višak novca moći će se koristiti dulje

Za lokalne jedinice mijenja se i način korištenja prenesenog proračunskog viška.

Gradovi, općine i županije taj su novac dosad morali iskoristiti u sljedeće tri godine, a izmjenama bi im se omogućilo znatno dulje razdoblje za njegovo korištenje.

Istodobno se predlažu stroži rokovi za dostavu nacrta lokalnih proračuna.

U proračunski registar ulaze HBOR i HROTE

Proširio bi se i obuhvat Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

U njega bi trebali ući i izvanproračunski korisnici takozvane druge skupine, među kojima su, primjerice, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

Ministarstvo navodi da bi se time njihovo poslovanje potpunije pratilo te preciznije izračunavali deficit i javni dug.

Više prostora za reagiranje u krizama

Izmjenama bi se unaprijed planirao i dio proračunskih rezervi namijenjen reagiranju u krizama, katastrofama i drugim izvanrednim okolnostima.

Ministarstvo tu navodi iskustva s energetskom krizom i elementarnim nepogodama, kada je potrebno brzo pronaći dodatna sredstva koja prvotnim proračunom nije bilo moguće precizno predvidjeti.

Izmjene bi trebale povećati i fleksibilnost financijskih planova izvanproračunskih korisnika, kojima bi se omogućilo da tijekom godine preraspodjeljuju sredstva kada se za to pojavi potreba.

Mijenja se i način višegodišnjeg planiranja

Zakonske izmjene povezane su i s novim europskim fiskalnim pravilima.

Umjesto dosadašnjeg godišnjeg programa stabilnosti Hrvatska prelazi na nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za četverogodišnje razdoblje, uz godišnje izvještavanje o njegovoj provedbi.

Proračuni će se i dalje donositi za tri godine – kao plan za prvu godinu i projekcije za sljedeće dvije.

Ministarstvo financija želi u odluku o proračunskom okviru uključiti i rashode koji se financiraju europskim novcem kako bi se ranije moglo procijeniti koliko je sredstava Hrvatska sposobna povući i potrošiti u sljedećim proračunskim razdobljima.

Aktualni državni proračun, financijski planovi izvanproračunskih korisnika i pripadajuća dokumentacija dostupni su na stranici Ministarstva financija.

Autor: Poslovni.hr/Hina
15. listopad 2026. u 11:43
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close