Proračun Grada Beograda, kako je najavljeno, trebao bi ove jeseni proći kroz treći rebalans. Do sada je ovogodišnji gradski proračun završen dva puta, u veljači i lipnju ove godine. Rebalans je produbio gradski proračunski deficit.

Nakon donošenja drugog rebalansa, o kojem je Forbes Serbia već pisao, ukupna sredstva gradskog proračuna iznose 202,15 milijardi dinara.

U taj iznos uključena su nepotrošena sredstva iz prethodnih godina od 9,3 milijarde dinara, kao i 5,77 milijardi dinara od zaduživanja i prodaje financijske imovine. Nakon usvojenih promjena, fiskalni deficit Beograda iznosit će 9,7 milijardi dinara.

Gubici vodećih gradskih tvrtki

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, rekao je Forbesu Srbija da je proračun Grada Beograda trenutačno najveći rizik za javne financije Srbije. Zbog deficita, dugova komunalnih poduzeća, ali i kašnjenja u plaćanjima, povećava se rizik da Srbija financira “proračunske rupe Beograda”. Takvu situaciju potvrđuju sve češći transferi iz republičke blagajne u gradsku blagajnu, i to kroz tekuću proračunsku rezervu, kako bi se osigurala tekuća likvidnost. Posljednja takva uplata iznosila je milijardu dinara i očito je odobrena za namirenje dugova Apoteke Beograd.

Rizična beogradska blagajna zapela je za oko i misiji Međunarodnog monetarnog fonda. Predstavnici MMF-a zatražili su od Vlade Srbije da angažira vanjskog financijskog revizora koji bi trebao utvrditi stvarno stanje. Za taj posao angažiran je Ernst&Young. Preliminarni rezultati te analize trebali su biti poznati u rujnu. Javnost, međutim, o tome još uvijek ništa ne zna.

Na kraju 2025. godine samo tri vodeća javno-komunalna poduzeća Beograda, Beograd-put, GSP i Beogradske elektrane, imala su gubitke od 1,7 milijardi dinara. Beogradske elektrane jedan je od najvećih dužnika za plin Srbijagasu. Osim toga, GSP Beograd se prvi put ove godine našao na listi najvećih dužnika EPS-a.

Početkom 2026. godine njegov dug iznosio je oko 54 milijuna dinara. Dugovi i gubici GSP-a kao najvažnije gradske tvrtke rastu iz godine u godinu. U jednoj od analiza Forbesa Srbija piše da se “trenutačna politika gradske vlasti, ukidanja naplate karata te ulaska u veliki investicijski ciklus obnove voznog parka, može smatrati igrom na oštrici noža”. Dug je eksplodirao u posljednjih pet godina.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

“GSP je ušao u nabavu putem leasinga i ta je stavka skočila s dvije milijarde dinara u 2023. na čak 9,9 milijardi u 2024. Prošle godine dosegla je 11,45 milijardi. Ili – 98 milijuna eura.”

Privatni umjesto gradskih

Politiku gradske vlasti posljednjih godina obilježilo je i trajno istiskivanje GSP-a iz gradskog prometa. Prvo prigradske, a zatim i neke gradske linije preuzeo je konzorcij tvrtki koje vode do istog vlasnika umjesto tog prijevoznika.

Govorimo o Streli iz Obrenovca, vlasniku i Laste i Lastre. Posljednji takav planski rad s gradskim vlastima zaustavljen je tek nakon sastanka sada već bivšeg predsjednika Vučića sa sindikatima GSP-a. Nakon toga, postupak dodjele linija u ce