Očekivanja rasta slovenskog BDP-a danas je, nakon Međunarodnog monetarnog fonda, podigla i Gospodarska komora Slovenije (GZS). Zbog ulaganja i zaokreta u industrijskoj proizvodnji i izvozu, Gospodarska komora ove godine očekuje rast od 3,3 umjesto dva posto.

U svojoj jesenskoj prognozi, koju je predstavio glavni analitičar Komore Bojan Ivanc, Komora ističe snažnu investicijsku aktivnost ove godine, kako u građevinskim ulaganjima zbog završetka nekih velikih infrastrukturnih projekata i provedbe plana oporavka, općinskim ulaganjima prije lokalnih izbora, tako i ulaganjima poduzeća u strojeve i opremu.

Inflacija iznad tri posto

Povećavaju se i ulaganja u istraživanje i razvoj te u transportnu opremu, a očekuje se da će ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu porasti za osam posto. Sljedeće godine očekuje se usporavanje rasta na 2,3 posto, a prognoza je da će inflacija u obje godine premašiti tri posto.

Nakon tri godine stagnacije, 2026. donijela je i dugo očekivani preokret u industrijskoj proizvodnji i izvozu. To je, između ostalog, bilo posljedica povećanja proizvodnje u Revozu tijekom prijelaza na nove male električne automobile i investicijskog ciklusa u farmaceutskoj industriji, posebno u Novartisu i Leku ili Sandozu.

Također se bilježi rast u proizvodnji elektroničkih i optičkih proizvoda te ostalih strojeva i uređaja, kao i u opremi za preradu hrane. Energetski intenzivne industrije stabilizirale su se nakon godina izazova, rekao je Ivanc. Očekuje se da će industrijska proizvodnja ove godine ojačati za 3,0 posto.

Produktivnost također raste zbog rasta cijena, dok se nastavlja rast plaća, koji uvelike dolazi iz javnog sektora, dok nezaposlenost ostaje niska. Očekuje se da će plaće ove godine porasti za 6,7 ​​posto. Zaposlenost u javnom sektoru povećava se kao posljedica rastućih potreba zbog demografskih promjena i očekuje se da će nastaviti rasti, a taj bi rast trebao uvelike kompenzirati očekivanu prilagodbu broja zaposlenih u industriji.

Sljedeće godine očekuje se smirivanje pozitivnih čimbenika iz ove godine. Primjerice, bit će dovršeni neki veliki građevinski projekti, financijsko okruženje imat će manje povoljan utjecaj na stambenu izgradnju, a investicijski ciklus u tvrtkama će se usporiti. U području ulaganja, Gospodarska komora očekuje stagnaciju, s rastom od dva posto u 2028. godini. Očekuje se i pad rasta industrijske proizvodnje u prerađivačkoj industriji, koja bi se trebala prepoloviti i zatim dosegnuti dva posto u 2028. godini. Očekuje se i pad rasta izvoza s ovogodišnjih 4,6 posto na 2,5 posto.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

Ivanc se boji da bi se scenarij iz 2023. mogao ponoviti. U to vrijeme tvrtke su ubrzale proizvodnju jer su imale povoljnije cijene najma nego godinu dana kasnije. Budući da će cijene energije biti više barem početkom sljedeće godine, postoji strah da ćemo, kako je Ivanc rekao, dio rasta sljedeće godine posuditi. Gospodarski rast će se tako usporiti na 2,3 posto sljedeće godine, prema prognozama GZS-a, a na 2,1 posto u 2028. godini.

Zbog rasta cijena energije inflacija će, prema očekivanjima Komore, ostati povišena dulje vrijeme. Očekuje se da će ove i sljedeće godine iznositi 3,2 posto, a 2028. oko 2,6 posto. Ipak, inflacija je daleko od cjenovnog šoka iz 2022. i 2023. godine. Očekuje se smirivanje cijena nafte tijekom sljedeće godine, a nakon najkritičnijeg prvog tromjesečja i smirivanje cijena plina i električne energije.

Izazov za energetske tvrtke

Međutim, prva polovica 2027. izazov je za velike potrošače energije koji još nisu kupili energente. Oni koji kupe električnu energiju na jesen, plaćat će otprilike upola višu cijenu nego u ovo doba prošle godine i otprilike trećinu višu nego u lipnju ove godine. To je jedan od izazova koje Ivanc prepoznaje.

Rizike vidi u slaboj potražnji u automobilskoj, kemijskoj, papirnoj i metalnoj industriji, kao i u pritiscima cjenovno konkurentnog azijskog uvoza, rastućim troškovima rada koji uglavnom ne potječu iz gospodarstva, rastućim cijenama sirovina te nejasnim smjerovima fiskalne i ekonomske politike, koji bi, s obzirom na najnovije povećanje potrebnog prinosa na državne obveznice u razvijenim zemljama, mogli fluktuirati između potrebe za uravnoteženjem javnih financija i poziva na smanjenje poreza.

Prema riječima glavne direktorice Vesne Nahtigal, Komora je zadovoljna trenutačnim povoljnim trendovima. Također pozdravljaju činjenicu da poslovno okruženje postaje predvidljivije i da nema iznenadnih šokova za tvrtke. U tom svjetlu podržavaju rješenja iz intervencijskog zakona za razvoj Slovenije, koja će intenzivno braniti u nadolazećoj referendumskoj kampanji. Najnovija prognoza ne uzima u obzir učinke intervencijskog zakona. Ako se provede, prema Ivanču, učinak na rast bit će povoljan, ali ako se ne, prema Nahtigal, bit će vrlo loš.