SDP-ovo izborno obećanje ustavnih promjena radi ukidanja zastare za kaznena djela ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala navodno ima čvrsta uporišta u komparativnoj praksi. Taj pravni moment je bitan jer iz dosad nepoznatog kuta otkriva ovdašnjoj javnosti kako uopće nije neprihvatljivo za obračun s najtežim ratnim negativnostima upotrijebiti Ustav, a posebnu težinu ima i profesorska razina s koje se sve to plasira. Glavni strateg za obračun s ratnim profiterima profesor Ivo Josipović vjerojatno računa s time da će za realiziciju političke ambicije koju artikulira, zasad SDP, dobiti ne samo dovoljan broj glasova nego i politički konsenzus. Pretpostaviti je da nitko mudar neće, u vrijeme širenja kampanje za odgovornost pred zakonima o pitanju korupcije i organiziranog kriminala, kad i EK očekuje procese protiv “velikih riba”, braniti ničije nezakonite aktivnosti, pa ni onih kojima je rat bio paravan za zloporabe radi stjecanja imovinske koristi. Pozitivna međunarodna iskustva u prilog ustavnih promjena, koja je, kako se čini, Josipović obilato prikupio, s ustavnopravnog stajališta govore u prilog mogućnosti da se u četvrtoj rundi izmjena hrvatskog Ustava, ovaj put zbog favoriziranja ideje pravičnosti, a na štetu načela pravne sigurnosti, ukine vremenska crta u progonu najtežih zločina te time omogući “lovostaj” za cijeli život. I u dijelu pravne zajednice koja baš i ne simpatizira taj prijedlog zbog tzv. narušavanja harmonije instituta kaznenog prava ipak se čuje opća ocjena kako se Josipović ne bi izlagao riziku da nije dobro odvagnuo situaciju u kojoj je dominintan odijum javnosti prema postojećem pravosudnom sustavu. Navodno takva krupna promjena Ustava uživa naklonost i nekih glasovitih ustavnopravnih stručnjaka koji nemaju ništa protiv toga da se organizacijski DORH, kroz promjenu Ustava, čvrsto veže uz Vladu. Mnogi bi željeli čuti Josipovićevu argumentaciju, a svjesni su i sami učinkovitosti anglosaksonskog sustava gdje je državni tužitelj ujedno i ministar pravosuđa. To što ideju ukidanja zastara i reorganizacije potpisuje profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta čija je specijalnost baš kazneno procesno pravo može biti udarni “vjetar u leđa” u novoj fazi političkog i pravosudnog obračuna s kriminalnim aktivnostima iz rata jer Ustav može stati na put zakonskim peripetijama koje su u prvoj fazi tranzicije formulirali neki drugi profesori. Pritom je i za taj ishod odlučujuće pitanje više političke nego pravne naravi, a tiče se određenja parlamentarskih stranaka prema takvoj ustavnoj promjeni nakon izbora. Bez dvostrećinske većine takvo je obećanje neprovedivo, pa se čini logičnim da niz ustavnih promjena koje inače stranke najavljuju animira predsjednika Mesića da kroz radnu skupinu već sad poveže politiku i struku.
SDP-ovo izborno obećanje ustavnih promjena radi ukidanja zastare za kaznena djela ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala navodno ima čvrsta uporišta u komparativnoj praksi. Taj pravni moment je bitan jer iz dosad nepoznatog kuta otkriva ovdašnjoj javnosti kako uopće nije neprihvatljivo za obračun s najtežim ratnim negativnostima upotrijebiti Ustav, a posebnu težinu ima i profesorska razina s koje se sve to plasira. Glavni strateg za obračun s ratnim profiterima profesor Ivo Josipović vjerojatno računa s time da će za realiziciju političke ambicije koju artikulira, zasad SDP, dobiti ne samo dovoljan broj glasova nego i politički konsenzus. Pretpostaviti je da nitko mudar neće, u vrijeme širenja kampanje za odgovornost pred zakonima o pitanju korupcije i organiziranog kriminala, kad i EK očekuje procese protiv “velikih riba”, braniti ničije nezakonite aktivnosti, pa ni onih kojima je rat bio paravan za zloporabe radi stjecanja imovinske koristi. Pozitivna međunarodna iskustva u prilog ustavnih promjena, koja je, kako se čini, Josipović obilato prikupio, s ustavnopravnog stajališta govore u prilog mogućnosti da se u četvrtoj rundi izmjena hrvatskog Ustava, ovaj put zbog favoriziranja ideje pravičnosti, a na štetu načela pravne sigurnosti, ukine vremenska crta u progonu najtežih zločina te time omogući “lovostaj” za cijeli život. I u dijelu pravne zajednice koja baš i ne simpatizira taj prijedlog zbog tzv. narušavanja harmonije instituta kaznenog prava ipak se čuje opća ocjena kako se Josipović ne bi izlagao riziku da nije dobro odvagnuo situaciju u kojoj je dominintan odijum javnosti prema postojećem pravosudnom sustavu. Navodno takva krupna promjena Ustava uživa naklonost i nekih glasovitih ustavnopravnih stručnjaka koji nemaju ništa protiv toga da se organizacijski DORH, kroz promjenu Ustava, čvrsto veže uz Vladu. Mnogi bi željeli čuti Josipovićevu argumentaciju, a svjesni su i sami učinkovitosti anglosaksonskog sustava gdje je državni tužitelj ujedno i ministar pravosuđa. To što ideju ukidanja zastara i reorganizacije potpisuje profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta čija je specijalnost baš kazneno procesno pravo može biti udarni “vjetar u leđa” u novoj fazi političkog i pravosudnog obračuna s kriminalnim aktivnostima iz rata jer Ustav može stati na put zakonskim peripetijama koje su u prvoj fazi tranzicije formulirali neki drugi profesori. Pritom je i za taj ishod odlučujuće pitanje više političke nego pravne naravi, a tiče se određenja parlamentarskih stranaka prema takvoj ustavnoj promjeni nakon izbora. Bez dvostrećinske većine takvo je obećanje neprovedivo, pa se čini logičnim da niz ustavnih promjena koje inače stranke najavljuju animira predsjednika Mesića da kroz radnu skupinu već sad poveže politiku i struku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu