Rast bankarstva u srednjoeuropskim zemljama triput je veći no u zapadnoj Europi, tvrdi se u nedavno provedenoj analizi bankarskog tržišta koji je provela konzultantska kuća Deloitte. Hrvatska se nalazi u kasnoj fazi “Big Banga” bankarskog tržišta. Fazu “Big Banga” karakterizira povećana konkurentnost banaka i veća osvještenost klijenata, strane banke ograničavaju posuđivanje riskantnim klijentima, lokalne se banke oslanjaju na dobro poznavanje svojih klijenata, a financiranje postaje jeftinije.

Glad za kreditima
Bankarsko poslovanje s građanstvom u srednjoj Europi ubrzano se razvija, a u analizi je izneseno mišljenje kako će se taj razvoj krupnim koracima nastaviti, ponajprije zahvaljujući tržištima Rusije i Ukrajine, kao i na području zemalja bivše Jugoslavije. Glavni razlozi takvog naglog razvitka su visoke stope rasta bruto domaćeg proizvoda, razvitak poduzetništva i povećani potrošački apetiti kućanstava. Kako tržišta i dalje rastu po dvoznamenkastim stopama, a konkutrencija progresivno postaje sve oštrija, povećanje prihoda u srednjoeuropskim bankama obično ne prate težnje da se poboljša učinkovitost, minimalizira poslovni rizik i optimiziraju troškovi. Porast broja kredita kućanstvima najviše je vidljiv u sferi potrošačkih i stambenih kredita. Situacija na tržištu pogodna je za mala i srednja velika poduzeća, koja čine čak 95 posto ukupnih poslovnih subjekata u regiji. Uz to, te su kompanije sklonije optimističnom pogledu na buduće ekonomske uvjete i spremniji su na financiranje dugoročnijih investicijskih inicijativa, stoji u istraživanju. Konkurencija na bankarskom tržištu je unatoč procvatu potrošnje vrlo oštra, a prva strana banka koja uđe na pojedinačno tržište na njemu obično zauzme i najveći udjel. Ovakvom razvoju tržišta pogoduje i niz faktora kao što je činjenica da kamatne stope opadaju, a smanjuje se i raspon između kredita i pologa, čime su banke prisiljene tražiti prihode iz drugih izvora, osim marži. Dodatno, sve je manje značenje financiranja poslovanja banaka iz inozemstva jer financiranje na domaćem tržištu postaje sve povoljnije. Važno je kako se kraju približava razdoblje privatizacija i promjena vlasničkih struktura banaka, pa se sve veći naglasak stavlja na daljnji organski rast na tržištu. To se odnosi i na nama ne baš slično ukrajinsko tržište gdje se u srednjem roku mogu očekivati preuzimanja i spajanja samo među malim i bankarskim institucijama srednje veličine. Novi moment je i sve manje povoljna cijena radne snage jer je trend aprecijacije srednjoeuropskih valuta u odnosu na euro, kao i potražnja za sve obrazovanijom radnom snagom, povećao troškove rada iskazano u eurima, čime je i kompetitivna prednost na tržištu umanjena. “Primjeri banaka koje su ušle na tržište regije pokazuju da je znatne rezultate moguće postići u vrlo kratkom roku. To bi svakako trebalo potaknuti buduće ulagače jer pokazuje kako još ima dovoljno mjesta za uspostavu uspješnog bankarskog poslovanja na tržištima srednje Europe”, tvrdi Deloitteov stručnjak za bankarstvo Ivan Fabijančić.

Moderni kanali
U srednjoeuropskim zemljama, među kojima Deloitte ubraja i Hrvatsku u svojoj analizi, prvenstveni cilj sudionika bankarskog tržišta je stjecanje čvrstog uporišta i poboljšanje zastupljenosti na tržištu, a u zapadnoj Europi banke se sve više bave programima optimizacije troškova. Banke se koncentriraju na moderne distribucijske kanale, najsuvremeniju ponudu, nove potrošačke grupe, optimizaciju poslovanja i poboljšanje marketinških tehnika. Fabijančić zaključuje kako je za uspjeh banke u regiji bitno da prepoznaju svoju nišu i razviju odgovarajući poslovni model s jasnim tržišnim pristupom.

Nužno podići efikasnost

Deloitte je podržao inicijative srednjoeuropskih banaka da se u uvjetima oštre konkurencije poveća učinkovitost. Među preporukama za povećanje učinkovitosti tako su znatno mjesto zauzele potreba regionalizacije i centralizacije operacija back officea podružnica banaka, standardizacija i automatizacija operacija u back office u program optimizacije troškova.