Travelnode, hospitality-tech platforma sa švicarskim sjedištem, u većinskom vlasništvu fondova privatnog kapitala Sandberg Capital i ARX Equity Partners, akvizirala je Rentlio, drugog najvećeg hrvatskog pružatelja softverskih rješenja za turizam. Rentlio je postao sinonim za modernu tehnologiju u turizmu. Njegova cloud platforma za upravljanje objektima i prateća rješenja svakodnevno pomažu hotelijerima i drugim turističkim profesionalcima automatizirati procese, pojednostaviti rad recepcije i operativnih timova te pružiti bolje iskustvo gostima.

Marko Mišulić je osnivač i direktor Rentlija i pravi sugovornik Poslovnog dnevnika za ključnu temu – budućnosti tehnologije u turizmu.

Travelnode je nedavno akvizirao Rentlio, a od ranije je vlasnik Phobsa. Što donosi sinergija Phobsa i Rentlija?

Phobs i Rentlio dvije su originalno hrvatske, a već godinama dokazano vodeće regionalne hospitality-tech kompanije po prihodima, broju zaposlenih i tržišnom udjelu u različitim segmentima. Pored toga, proizvodi koje razvijamo jako su komplementarni, s obzirom na to da obje kompanije omogućuju tehnološku pozadinu za digitalizaciju turističkog sektora.

Pritom je specifična vrijednost Rentlija proizvodno i tehnološko znanje u segmentu operativnog poslovanja turističkih objekata, Phobs ima distribucijsko znanje i tržišnu poziciju, što u kombinaciji s kapitalnom i strateškom podrškom Travelnodea kao investitorske platforme daje svima ozbiljniju poziciju za nastavak širenja i hrabriji iskorak na šire europsko tržište.

Sinergija ima puno zbog čega smo jako uzbuđeni oko novih mogućnosti koje nam se sada otvaraju kada nastupamo zajednički.

Rentlio je poznat kao hrvatski startup koji od svojih početaka 2014. raste prvenstveno vlastitim kapitalom i redovito odbija investicijske fondove. Kako to da ste promijenili mišljenje?

Točno je da sam bio protivnik podizanja VC manjinskih rundi jer nisam želio graditi tvrtku vođenu tuđim i često nerealnim pritiskom povrata. Mnogo je kompanija kojima takav pristup odgovara, no ja sam smatrao da to nije bio najbolji pristup za tvrtku poput Rentlija i mene kao njezinog osnivača. Gledajući sad unatrag, mislim da se taj potez za Rentlio pokazao ispravan. Prije ove akvizicije, prije nekoliko godina primili smo investiciju Infinum Venturesa. Ta investicija također nije bila klasična investicijska runda. Puno vrjednije od kapitala bilo je iskustvo i znanje ekipe koja stoji iza Infinuma i Productivea, koje nam je pomoglo nositi se s izazovima transformacijske faze koju smo prolazili. Danas smo u fazi u kojoj se tržište konsolidira, kupci traže sve šire tehnološke platforme, a i naše ambicije s godinama su rasle. Tako da mogu reći da sam bio protiv uzimanja kapitala bez jasnog odgovora na pitanje što nam taj kapital omogućuje što sami ne možemo napraviti. Pridruživanje Travelnode grupi omogućilo je vrlo jasan odgovor na to pitanje, zbog čega sam jako sretan jer vjerujem u početak novog razvojnog ciklusa za Rentlio unutar Travelnodea.

Zanimljivo je da ističete kako je u ovih dvanaest godina rasta i razvoja najvažnija bila – disciplina. Na što ste konkretno ciljali?

Moj je dojam da se poduzetništvo često prikazuje kroz velike ideje, viziju, inspiraciju i nekoliko prijelomnih odluka. Moje iskustvo je potpuno suprotno. Rentlio nije nastao zbog jedne genijalne odluke. Nastao je kao posljedica tisuća uglavnom vrlo malih odluka koje smo dovoljno dugo donosili disciplinirano.

Disciplina znači ne zapošljavati deset ljudi samo zato što je godina dobra. Ne potrošiti novac koji još nisi zaradio. Ne napraviti feature zato što ga radi konkurencija, nego isključivo zato što znaš kome i koji problem rješava. Javiti se korisniku i kada znaš da razgovor neće biti ugodan. Reći ne prilici koja kratkoročno izgleda atraktivno ako te odvlači od onoga što pokušavaš izgraditi.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

I onda to ponavljati godinama. U tišini. Pojavljivati se i onda kad drugi odustaju. Naravno da smo na tom putu puno puta pogriješili. Ali, ako dovoljno dugo imate disciplinu u kapitalu, proizvodu, ljudima i načinu na koji donosite odluke te greške vas ne moraju ubiti.

Mislim da je u poslu konzistentnost strašno podcijenjena. Ljudi precjenjuju što mogu napraviti u godinu dana, a podcjenjuju što mogu napraviti u deset.

U kojoj je fazi tehnološka transformacija turizma u Hrvatskoj i regiji?

Puno smo napredovali u desetak godina, ali mislim da smo još uvijek na relativnom početku. Prva faza digitalizacije bila je prebaciti procese s papira i Excela u software. Druga faza bila je povezati hotel s online kanalima i automatizirati distribuciju.

Sada ulazimo u puno zanimljiviju fazu u kojoj više nije dovoljno imati deset digitalnih alata. Pitanje je koliko su ti alati povezani, koliko se procesi stvarno odvijaju automatski i može li tehnologija početi pomagati u donošenju odluka, a ne samo evidentirati ono što su ljudi već napravili. Tu će AI napraviti veliku promjenu. I već je radi.

Hrvatska je u specifično dobroj poziciji jer imamo izrazito razvijenu turističku industriju i vrlo sofisticirane hotelijere, ali istovremeno još uvijek puno operativnih procesa koji ovise o ljudima, ručnom radu i međusobno nepovezanim sustavima. Zato mislim da je najveći prostor sljedećih godina upravo u povećanju produktivnosti.

Budućnost pripada platformama koje objedinjuju ključne poslovne procese i omogućuju hotelima da se manje bave tehnologijom, a više svojim gostima. Što to konkretno znači?

Danas je realno da jedan hotel koristi deset ili petnaest različitih tehnoloških rješenja: PMS, channel manager, booking engine, revenue management, payments, CRM, guest communication, housekeeping, reputacijski management i tako dalje. Problem nastaje kad iz svega toga proizlaze nove razine kompleksnosti i nepovezanih podataka.

Netko to sve mora implementirati, povezati, održavati, educirati zaposlenike i rješavati situacije kada podaci između njih nisu usklađeni. Hotelijer ne bi trebao postati IT integrator samo zato što želi voditi moderan hotel.

Naša vizija platforme je da rezervacija, distribucija, cijena, plaćanje, komunikacija s gostom i hotelske operacije koriste isti kontekst i međusobno razgovaraju.

Idealna tehnologija je ona o kojoj korisnik sve manje mora razmišljati. Ona jednostavno radi u pozadini i omogućuje njegovim ljudima da se bave onime zbog čega hotel i turizam općenito zapravo i postoje – gostom.

Kako hotelijeri danas doživljavaju vaše modele? Koliko im vremena treba prije nego ‘osjete’ koristi?

Zamjena i implementacija business-critical sustava poput Property management sustava (PMS) u hotelu je izrazito stresan i bolan proces. PMS je operativni sustav hotela. A taj hotel radi 24/7, nema blagdana, nema “rupe u danu” kad se nešto može odraditi. I sad zamislite kad taj operativni sustav vi mijenjate. Sustav koji se tiče svih odjela jednog hotela. Od recepcije, preko prodaje, domaćinstva, hrane i pića pa sve do uprave, financija i računovodstva.

Dio koristi osjete praktički odmah. Ako ste prije za neki proces koristili nekoliko ekrana, a sada to imate na jednom mjestu ili automatizirano, razlika je vrlo jasna.

Ali prava vrijednost se vidi nakon određenog vremena kad počnete primjećivati da imate manje ljudskih pogrešaka, da novi zaposlenik brže nauči raditi, da ljudi manje vremena troše na administraciju, da management ima kvalitetnije podatke i da je cijela organizacija manje ovisna o tome zna li jedna konkretna osoba “kako se to radi”.

Kod hotela je to posebno važno jer PMS nije software koji promijenite svakih šest mjeseci. To je srce operacija i odluka koja često određuje način rada hotela godinama. Zato hotelijeri danas puno manje kupuju popis funkcionalnosti, a puno više dugoročnog tehnološkog partnera.

Što donosi cloud platforma Rentlija za upravljanje objektima i prateća rješenja?

Kada smo 2015. izašli na tržište s Rentlijem, osnovna ideja bila je vrlo jednostavna: zašto profesionalni hospitality software mora biti kompliciran za korištenje?

Danas kroz tri različite platforme – Rentlio One, Plus i Pro pokrivamo ključne procese poslovanja profesionalnih smještajnih objekata, od malih iznajmljivača, preko profesionalnih property management kompanija, do hotela.

Sve je u cloudu, podaci su dostupni u realnom vremenu, sustav se kontinuirano razvija i povezuje s drugim tehnologijama. Jako puno resursa ulažemo u AI, analiziramo tržište i potrebe naših korisnika i nastojimo im ponuditi najmodernije tehnološko rješenje za upravljanje njihovim objektom i procesima.

Naša ambicija je otići korak dalje i od Rentlija napraviti centralno mjesto na kojem se spajaju podaci, procesi i ljudi kako bi se tehnologiji na kojoj sve razvijamo dao kontekst putem kojeg se može postići veća efikasnost i produktivnost objekata u turizmu.

Najavili ste da u Rentliju ne mislite mijenjati ljude AI-jem, ali planirate lansiranje svog AI agenta? Što će donijeti taj AI agent?

Tog AI agenta smo već lansirali i trenutačno se testira na bazi od tridesetak hotelijera. Veliko predstavljanje svega što smo radili na tom području imat ćemo na našoj nadolazećoj Rediscover konferenciji koja se polovinom studenog održava u Zadru. Ne promatramo AI kao zamjenu za ljude, već kao nadogradnju ljudi. Puno nas više zanima što se događa kada sposobnom čovjeku date alat zbog kojeg može napraviti dva ili tri puta više kvalitetnog posla nego je prije mogao. Upravo tako gledamo i na AI unutar Rentlija.

Današnji software uglavnom čeka čovjeka. Čovjek mora znati gdje kliknuti, gdje pronaći podatak, što analizirati i koju akciju nakon toga napraviti.

AI mijenja taj odnos. Želimo doći do toga da hotelijer sa svojim sustavom može komunicirati gotovo kao s dodatnim članom tima: pitati što se događa u hotelu, zatražiti analizu, pronaći problem, dobiti prijedlog sljedeće akcije, a s vremenom sustavu prepustiti i izvršenje određenih zadataka. Mislim da se krećemo od ere kad je tehnologija bila isključivo promatrana kao alat prema eri u kojoj će tehnologija sve više biti promatrana kao član tima. Iz “software as a tool” ere u “software as a colleague” eru.

Sad kad ste i kapitalno snažniji, planirate li akvizicije u široj regiji?

Sada svakako imamo puno više opcija nego što smo ih imali kao samostalni Rentlio. Europski hospitality-tech izuzetno je fragmentiran i uvjeren sam da će se konsolidacija nastaviti. U tom smislu sigurno ćemo gledati što se događa na tržištu i razgovarati s kompanijama koje se strateški uklapaju u ono što gradimo. Akvizicija nam ima smisla ako nam može donijeti tehnologiju koja nam nedostaje, otvoriti neko tržište, donijeti vrlo kvalitetan tim ili značajno ubrzati nešto što bismo sami gradili nekoliko godina. I ovo što se dogodilo s Rentlijem i Phobsom dobar je primjer te logike. Smisao nije da na papiru imamo dvije kompanije više, nego da zajedno možemo napraviti puno bolji proizvod i veću kompaniju.

Planirate li širenje tima Rentlija? Hoće li Rentlio ostati zadarska tvrtka?

Da, Rentlio je uvijek bio i bit će zadarska kompanija. Barem dok sam joj ja na čelu. Nikada nisam Zadar doživljavao kao usputnu stanicu koju moramo napustiti kada postanemo dovoljno veliki. Upravo suprotno, dosta mi je važno što smo pokazali da iz grada ove veličine možete napraviti tehnološki proizvod koji se koristi u cijelom svijetu.

Naravno da će kompanija kako raste postajati sve internacionalnija. Trebat ćemo ljude bliže tržištima na kojima poslujemo, specifična znanja koja možda nećemo uvijek pronaći lokalno i sve međunarodniju organizaciju.

Ali Zadar ostaje razvojno i operativno središte Rentlija. Zadar je dio identiteta Rentlija i tako će ostati.

Kako stojite s radnom snagom i općenito, kako biste ocijenili kvalitetu hrvatske radne snage u IT sektoru?

Hrvatska je oduvijek bila prepoznata kao jako inženjersko središte. Nama je najveći izazov kako ponuditi vrhunskim inženjerima uvjete koje im mogu ponuditi strane, međunarodne kompanije koje posluju na nekoliko desetaka puta većoj skali od nas u svakom smislu.

Dobra stvar je što sve više ljudi razumije da nije dovoljno napraviti dobar software već je potrebno napraviti proizvod koji može igrati međunarodnu utakmicu. A za tako nešto treba puno širi spektar stručnjaka od samog inženjerskog kadra.

Ono čega još uvijek nema dovoljno su ljudi koji su već nekoliko puta prošli skaliranje kompanije – od nekoliko milijuna do nekoliko desetaka ili stotina milijuna eura prihoda, kroz internacionalizaciju, M&A, gradnju većih sales organizacija i kompleksnijih proizvoda.

Zato svaki veliki uspjeh domaćih tehnoloških kompanija treba slaviti jer iz jednog takvog veliko uspjeha potencijalno može izaći desetke novih kompanija, ideja, timova. I tako se zapravo gradi ekosustav.

Ima li Zadar potencijala postati jedan od jačih tehnoloških centara?

Ima potencijal postati vrlo relevantan tehnološki centar, ali mislim da bi bilo pogrešno zaključiti da je dovoljno otvoriti nekoliko coworking prostora i proglasiti grad tech hubom. Centri nastaju oko uspješnih ljudi i uspješnih kompanija.

Treba vam nekoliko kompanija koje rastu, kvalitetna radna mjesta, ljudi koji su prošli kroz njihov rast, kapital koji se nakon prvih exita vraća u nove projekte, Sveučilište i obrazovni sustav povezani s gospodarstvom te kultura u kojoj je normalno pokušati napraviti nešto novo.

Zadar ima ogroman asset u kvaliteti života. U svijetu u kojem vrhunski ljudi sve više mogu birati gdje će živjeti, to nije mala stvar. I to treba iskoristiti.

Volio bih da za deset ili petnaest godina u Zadru postoji deset novih tehnoloških kompanija koje su osnovali ljudi koji su dio svog profesionalnog puta prošli kroz Rentlio. Tada bismo stvarno mogli reći da smo napravili nešto veliko za lokalni ekosustav.

Kako vidite Rentlio za deset godina?

Prvih desetak godina dokazivali smo prvenstveno da iz Hrvatske možemo napraviti ozbiljan hospitality-tech proizvod. U sljedećih deset želim vidjeti koliko daleko možemo otići. Ambicija koju sam i ranije komunicirao bila je da budemo tržišni lider u ovom dijelu Europe i među najboljim proizvodima globalno. Nakon ove transakcije ta ambicija postala je realnija.

Vidim Rentlio, s Phobsom i ostalim kompanijama koje će graditi ovu grupu, kao jednu od vodećih europskih hospitality-tech platformi.

Ali meni osobno možda će još važnija biti druga dva mjerila uspjeha: jesmo li napravili proizvod koji je bitno promijenio način na koji se koristi tehnologija u turizmu i jesmo li iza sebe ostavili ljude koji će nakon Rentlija napraviti neke nove velike stvari. Kad sam 2014. pokretao Rentlio, cilj je bio napraviti dobar proizvod i izgraditi kompaniju.

Danas, nakon dvanaest godina, imamo infrastrukturu, kapital, ljude i partnere zbog kojih možemo razmišljati puno šire. Zato ovu akviziciju ne doživljavam kao kraj Rentlijeve priče već kao početak njezina najvećeg poglavlja.